WATSHA TSOTSI! Zivalwa lamuhla izikolo

10 Aug, 2017 - 17:08 0 Views
WATSHA TSOTSI! Zivalwa lamuhla izikolo

uMthunywa

OKHEKHE bavale kuviki ephelileyo lapho abaqede khona ukuloba imihloliso yama mid-year. Abazali labo baqalise kuyo leyo viki edluleyo ukuphithizela becela abantwababo ezikolo lokubalungiselela inhambo zokuya le lale! Yeyi madoda, yiziphithiphithi zodwa bakwethu!

Sinanzelela ukuba ikhefu leli lide. Kukhona njalo elokukhumbula amaqhawe lamaqhawekazi esizwe seZimbabwe (Heroes’ Day) kunye lelokunaka amabutho esilawo lamuhla ele Defence Forces Day. Konke lokho kutsho ukuba inengi labantu limatasatasa lisehla lokwenyuka kulungisiswa lokugcwaliselwa lokhu lalokhuya. Thina sazi ukuba otsotsi labo bakuhlele ekuqaliseni komnyaka ukuba ngalesisikhathi bazabe besona njani bezinothisa besenga embilaphini zabanye. Baqapheleni.

Izihlobo labangane abakuleli lasemazweni angcelane lathi kunye lawaphetsheya kolwandle, bangethekelelana.

Abanye ngabagada izimota zikazulu kukanti abanye ngabahamba ngezabo. Lokhu kukhuphula inani labantu lelenqola zomlilo. Khona ukuphuthuma lokhu, kukhweza iziqubu zezimota, inzuzo yabakubhizimusi lokuthwala abantu kuqansise lenani lamacala. Yeyi madoda, ibisisenzani-ke inqola yomlilo sokunjalo? Ingafa kumbe ukubulala!

Kasilimukeni ukuba lemimoya ephila ngegazi labantu iyaqina ngalesisikhathi, izingozi ngokwazo ziyanda. Isizwe esixwayisana nsukuzonke njalo esihlala siqaphele, siyazi ukuba kakuguqukanga lutho kuyedlula. Kumele siqhubeke sixwaya umthetho lokulandela imilayo yonke yasemgwaqweni. Batshayeli, khumbulani ukuba imali imnandi nsukuzonke. Izinqola zomlilo lezi zifuna ukulungiswa. Angithi sivele siyakwazi ukuba ngesikhathi sekhefu umsebenzi wethu uyanda. Ngokunjalo kumele sihle silungisise izimota zethu kuseselesikhathi, service.

Amapholisa azabe egcwele ilizwe lonke kungatsho ukuba bajonge ukusihlukuluza kodwa bahlose ukusiphathisa ekulondolozeni umphefumulo kazulu. Kasihleleni inhambo zethu isikhathi sisesekhona. Sizizwile inhlangothi ezinengi zikhankasela ukulondolozwa kwempilo lathi sonke kasithwaleni lelolizwi silitshumayele kuzizwe zonke zomhlaba. Ukuchitheka kwegazi kubi. Impilo inhle siphila sibanengi. Yikho abadala bethi ukwanda kwaliwa ngabathakathi.

Kwezako Cala lomzali wakhe uSigilamkhuba, izindaba zokutshayana ziyala ukuphunguka. Sikwazi mhlophe ukuba kuloneli ikhefu banengi abazamukulana. Kubengcono uma bengabulalananga. Emacaleni wonke esiwahluze kusukela mhlaka 1 Ncwabakazi kuze kuyefika mhlaka 8 lonyaka, awokutshayana (assault) aphambili. Angu 858 kukanti awokuhlukuluzana ezindlini, okugoqela khona ukutshayana lokhu (domestic violence) angu 259.

Mahlabezulu, kungabukeka sengathi zinombolo nje kodwa okuqukethwe ngumhlobo wamacala la yikufa ngokwakho (murder). Amacala amanengi abikwa eyikutshayana acina eseyikubulala – ujongile (yona i murder le) kumbe ngephutha (culpable homicide) umatshaywa esesitshiyile. Yikho sinqinekela uzulu ngokumcebisa ukuba avikeleke.

Izibonelo zabadale amacala la nguSikhangele Ndlovu lo NakaMzingaye abesifazana abatshaye uSiphilisiwe Moyo bemethesa icala lomkakhe okubikwa exotshe ingulube zabo ngendlela abangayithandanga. Uzwe-ke isizatho sokhona! Isiyimpi kubomakhelwane basesigabeni sakoMsewele eJotsholo. Lapho umkaMaMoyo azakuzwa khona uzenzani? Kanti izihlobo kumbe umkaMaNdlovu losekaMzingaye bona bazathini? Zindaba ezidinga ukukhulumisana, ukuzwanana lokuthethelelana ngoba kusasa kungaqhamuka indaba ezidinga umanyano lothando lokwakhelana — besekusiba yini? Babotshiwe-ke omama laba okukhomba kolunye njalo udwetshu lokhophe olungavela sokuthiwa umakhelwane “usibophisile”!

Abanye abatshaye umuntu munye bebabili nguThobeni Sibanda lo Chelesani Sithole abeBhiya eMabanda eZhwane, Tsholotsho. Ababili laba batshaye uOscar Tshuma wakoBhiya bemethesa umlandu wokubhonsa ezenza umaqhuzu, uzwe isizatho sakhona mhlobo wami! Bamtshaye ngengqindi bamkhahlela ngezicathulo kwabanzima baze bamtshiya efuthelwa okwamagama. Uma bekuyizolo, yebo ye besingatsho ukuba bekudingeka ukuba ababili laba baqondane loOscar mathupha munye ngamunye kubonakale olamandla ngoba silungiselela ukuzivikela ezitheni. Pho njengoba sonke sokumele sithandane njalo sihlale simunye, ukutshayana kwaloluhlobo ngokwani? Ngengozi omunye umuntu ulakho ukukhahlela omunye endaweni embi okhatshiweyo lo ahle aqaleke, abesesithini pho u “maraha” ?

Kuhle-ke bakwethu ngoba silizuzile ithuba lokucebisana. Kasilondolozeni ukuthula ukuze ikhefu leli elide kangaka, libe mnandi kithi sonke mahlabezulu.

Siyazi kunengi elifisa sikuxoxe, sixhumeni ku WhatsApp 0783185092 E-mail [email protected]

Share This:

Sponsored Links

Survey


We value your opinion! Take a moment to complete our survey
<div class="survey-button-container" style="margin-left: -104px!important;"><a style="background-color: #da0000; position: fixed; color: #ffffff; transform: translateY(96%); text-decoration: none; padding: 12px 24px; border: none; border-radius: 4px;" href="https://www.surveymonkey.com/r/ZWTC6PG" target="blank">Take Survey</a></div>

This will close in 20 seconds