Watsha Tsotsi: Unkosikazi umukluzwa ngumkakhe ngenxa yokuphuza letswayi!

02 Jun, 2016 - 00:06 0 Views
Watsha Tsotsi: Unkosikazi umukluzwa ngumkakhe ngenxa yokuphuza letswayi!

uMthunywa

IZIKHALAZO, imbiko lemisebenzi yezakoCALA lomzali wakhe uSigilamkhuba, sokuzaqhutshwa lula esabelweni seMatabeleland North ngoba lesosabelo sesileWhatsApp u-0784 270 800. Phela angithi sivele sihlezi sikuzwa kwezinye izabelo laselizweni lonke jikelele ukuba iWhatsApp isiphathisa kakhulu ekuqhubeni imisebenzi ephuthumayo efana lowamapholisa.

Ububi bembiko ephuthumayo le, engelasikhathi sokuhluzwa lokuhlolwa, yikuba kayithembekanga njalo emqoka ilakho ukugelezela endlebeni zababi kumbe izitha. Ngokunjalo, silikhuthaza ukuba lilusebenzise kuhle njalo ngonanzelelo lolohlelo ngoba lufana xathu lolwama-suggestion boxes. Amapholisa agcina amagama abasebenzisa loluhlelo eyimfihlo ngakho lani lusebenziseni lunjalo lolohlelo ngoba inhloso yikulwisana loCALA kunye lomzali wakhe uSigilamkhuba. Ukubana umbiko ophathise ukunqoba ekuphunguleni ukudalwa kwamacala uvelephi kumbe ukudazulula imilandu ethile kakulandaba ngakho-ke, thumelani imibono yenu kumaWhatsApp amapholisa wonke akuleli uyafika kuphela lapho ofanele uye khona!

Sikhuluma kunje nje, inkokheli lamapholisa wonke kuZimbabwe Republic Police (ZRP) silwisana lokwanda kwamacala okubulalana (murder), kungakhathalekile ukuba sihlezi sixwayisana ngawo mihlayonke. Pho-ke, akula ngeyinye indlela sizaqhubeka sicebisana njalonje ngoba elokhe edalwa lawamacala phakathi komphakathi. Umbiko lo uvelela ehofisini kamaqhuzu obona ngezokudalwa kwamacala kuZRP. Okuzwisa ubuhlungu yikuba inengi legazi elichitheka ngaloluhlobo ngelabantu ababulawa yizithandwa zabo, izihlobo kunye labangane! Amacala la adalwa ezindlini ngemva kokuxabana ngezinto ezibukeka sengathi zincinyane, ingxabano ezigabeni lasemingceleni yamasimu kumbe izitanda ngemakhaya, emabhawa lasezitaladeni!

Ekubulaweni kwabantu lokhu bakwethu, kusetshenziswa izikhali ezigoqela ingqamu, amahloka, izandla ngokwazo lapho okukhanywa khona abantu kumbe lapho abaqhakazwa khona ngempama bafe kumbe abadakazwa khona ngenqindi baqaleke.  Sinanzelela ukuba balutshwana abasungula bevele behlose ukubulala abanye abantu. Amacala la aqala eyikulwa, ukuxabana nje lokunye okunjalo. Inani labantu abaxabana ezindlini liya lisanda okwenza amathuba okubulalana lawo aqanse. ULineth Ncube ohlala ku-1166 elokitshini leMpumalanga eHwange utshaye uSakala Mudenda ohlala elokitshini linye ngelitshe bebanga impahla. Ababili laba bebengumfazi lendoda. Kodwa-ke sebexabana, behluleka ukuzithiba okwenze baze bayelwela esilindweni samabhasi. Yeyi madoda, kunzima! Isiphetho sokutshayana ngamatshe yikubulalana. Kasikwenqabeleni lokho mahlabezulu ukuze silondoloze impilo.

Abanye abalwe bengumfazi lendoda, nguSusan Bonda waku-7651 elokitshini le-D.R.C eHwange onqinde umkakhe uPresley Bonda. Ngempelaviki edluleyo, eHwange bekungani kukomfaz’ utshaya indoda! UPresley usele evuvuke kabuhlungu kodwa-ke kwabangcono ngoba uzikhuzile kazange athande ukubisela. Phela isikhathi esinengi kuqhamuka udwetshu olukhulu olulakho ukuchitha igazi lomunye umuntu uma omunye etshaywe ngaloluhlobo.

EBinga kuloEfram Munkuli ohlala emzini wakhe esigabeni seDamba koNduna Sikalenge obotshelwe ukubhuqa umkakhe uZyeleni Kumba kabuhlungu ngemva kokuba uNkkz Munkuli ephuze ukuqhubela ubaba itswayi! Yeyi madoda, luthando bani ke lolo? Indatshana lezi zibukeka sengathi zingumdlalo we-drama yabantwana besikolo kukanti ngamaqiniso aphilayo njalo aqukethe izisusa zokubulalana kwabantu.

UHumphrey Riyano laye wehluleke ukuzikhuza wamukluza umkakhe uPetunia Riyano khona eHwange. UHumphrey ubesethesa umkakhe icala lokudlalisa imali. Uzwe-ke izizatho zakhona! EDete kwesinye sezigaba zemaphandleni esiqintini saseHwange, kuloBongani Mlambo odabule ‘umfowabo’ uMulambo Zulu ngogodo esandleni sokudla ngemva kokuxabana enkulumeni nje.

ENyathi eMahlabathini, kulomama oveze ububi bokukhuliswa kwabantwana bezintandane ngokutshaya omunye wabantwana angabazaliyo kodwa bengabomkakhe. Kubikwa umama lo embhule wambhula lowomntwana waze watshiya udokoza. Singazi ukuba utholeni umama lo ngaphandle kokubotshwa-nje? Wonke la amacala abalelwa ekwephuleni umthetho we-Domestic Violence Act ngoba ephathelane labantu abalobuhlobo obuthize njalo abahlala ndawonye. Induku kayikwakhi umuzi bakwethu.

Izibonelo lezi ngizethule ngabomu ukuze sibone udlakela oluphakathi komphakathi. Nxa ukukhulumisana labazali, obabakazi, omalume, abenhlupho zalamuhla (counsellors), abangane, ezinye izihlobo, abafundisi, inkokheli zezigaba lezinduna kungala, qondani enkambeni eseduzane lani ulaka lungakayikhatshana liyothola usizo lwamapholisa.

Lapho likhelela likoMaMgwebu, khuzani umoya njalo linanzelele abantu elinatha labo. Lingathakazeleli ukuxabana ngoba inengi lenu liyabe liphandliwe libona buvilibana. Qakathekisani impilo bakwethu, hatshi ulaka.

Lingadinwa ukuthumela imibono yenu kunombolo zeWhatsApp u – 0784270800 / 0783185092 kumbe ebulenjini ku – [email protected]  / [email protected] / [email protected]

Share This:

Sponsored Links