WATSHA TSOTSI: UBUHLOBO!

16 Aug, 2018 - 00:08 0 Views
WATSHA TSOTSI: UBUHLOBO!

uMthunywa

KUNDATSHANA yethu edluleyo, sicebisane ngezindaba zokwebiwa kwempahla yezimota egoqela ama-bhatri, amavili, amafutha, amawayilesi lokunye okunjalo sisithi kasikuvikeleni ngokunusela insimbi eziqinileyo ezivikela amabhatri ikakhulu awama-roli kunye lokuhluthulela izimota zethu sikhathi sonke lokususa impahla ehuga o“tsotsi” emehlweni abo.

Lamuhla sizaphatha udaba lomthetho wezivumelwano zokusebenzelana kumbe ukuthengiselana (contract).

Lokhu kuza ngemva kokunanzelela ukuba kulabantu abanengi abaqilana ngezivumelwano lezi. Abande ukuqilwa ngabayabe befuna ulutho oluthile kulesosivumelwano abasuke bafake u“xa” bengasizwisisi leso sivumelwano!

Sizaqalisela kumbali lomsebenzi wezivumelwano lezi. Phela imbali yesehlakalo sonke iqakathekile ekuzwisiseni isimo esiyabe sesikhona kulesosikhathi. Njengoba umthwentwe uhlaba usamila, abazali bahle bananzelele ukuba umntwana othize unjani! Ngokunjalo, lalapho sokukusasa sokulenkunzi elodumo, umniniyo ukhuzwa ngendlela ayikhetha ngayo phakathi kwamanye amathole. Phela isifiso sethu ngesokuvikela umthwakazi ukuba angalahlekelwa yimpahla kumbe umphefumulo wakhe ngakho sikholwa ukuba singazwisisa isisusa somthetho othile, silakho ukwenqabela uCALA lomzali wakhe uSigilamkhuba kunye lezifo zabo ekusingeneleni ngenxeba lokungazi!

Qiniso, ukungazi kufana lokufa bakwethu. Umuntu uthenga isitanda engelasivumelwano okuveza ukuba leyompahla isingeyakhe ngokupheleleyo. Kumbe-nje iphetshana eliveza ukuba umathengisa umqotho akasoqili. Kubikwa izivumelwano lezi zaqala ukulobeka phansi (kwabelungu) ngeminyaka yabo1800 lapho abantu abasebeqakathekisa khona ukusebenzelana lokuqhuba amabhizimusi atshiyeneyo mahlayana.

Ngalezonsuku zasendulo, okhokho bethu labo babelazo indlela zokudlelana lokuthembisana okuthile kusithi kwabagcina izithembiso, kube kuhle kukanti kwabazephulayo, basiwe enkundleni. Nxa kungasahambanga ngaleyo ndlela yomthetho womdabuko, kwakucina kuchitheka igazi ngenxa yokungathembeki! Kulezi insuku, akusasetshenzwa mahlayana kumbe ukulwa ngoba ulakho ukulahlekelwa yimpahla kumbe imali yakho ngokusayina-nje! Lamuhla, izivumelwano lezi ziyimihlobo emibili: ezisemthethweni (formal) lezilungiswa ngomlomo (informal).

Kuliqiniso ukuba izinto zoniwa ngomlomo zilungiswe ngomlomo — kodwa-ke, kwezama-contract, bekuyizolo lapho; lamuhla u“tsotsi” umuzwa ethi, “kulotshwe ngaphi khonokho?” Kuqapheleni-ke mahlabezulu lokhu, lizame ngamandla onke ukuba nxa kulesivumelwano esilesithembiso, silobelaneni phansi sibe yibufakazi — phela umuntu kathenjwa! Kuyinhlanhla ukuhlangana lothembekileyo. Siyazi sonke ukuba nxa kusemadolobheni kumbe kuma — growth point; umnini wesitanda kumele abe lencwadi yalobo bunini (title deeds) kumbe i-lease agreement.

Ugwalo lolu luyasebenza kubo bonke abazakuba ngabanini baleyo ndawo. Ngemakhaya, ofakazi abamqoka ngoSabhuku lezinduna. Indawo yemakhaya le, kayithengiswa! Kodwa-ke, khona ukuba sebhukwini lesigaba esithile lasenduneni ethile, kuyibufakazi bokuba isitanda/ninsimu ethile ngekazibani ngokusemthethweni.

Lawe nxa uyinikwa kumbe ukubolekwa uyabe usuthiseka ukuba ngenza into esemthethweni. Konke lokhu kudinga izivumelwano ngoba sande ukuphatha amacala amanengi abantu abalwa kumbe ukubulalana ngenxa yezindawo zokuhlala/ amasimu.

Nxa kuyindawo yakosobhuku, landelani imingcele, nxa lebolekene lobelanani phansi licaca isikhathi umaboleka azasiqeda esebenzisa leyondawo. Inengi labasizwayo empahleni enje kumbe izindlu ngokwazo lisuke lizame ngamandla wonke ukuqila umnini wendawo licine limthathela kumbe lithola amaphepha asemthethweni akhomba ubunini balo kuleyompahla. Abanye abanikazi qobo balezozindawo, bayabe bengela ngitsho lwazi lokuba kuhamba njani.

Ubuhlungu bakho yikuba kwezinye izikhathi abanini bezindlu, imizi lezindawo lezi bayabe sebegugile behleli ngemakhaya abo bethi indawo lezi zisesengezabo kanti kudala zantshintshwa amabizo — yeyi madoda, kunzima! Izivumelwano zomlomo kumbe ezilotshwe kubi zinzima ukuzisebenzisa lokwanyukelwa kwazo sabufakazi obuqotho enkundleni. Ngakho-ke, ikakhulu umathenga; kalungise ubufakazi obugcweleyo obusemthethweni nxa ethenga indawo kumbe enye impahla edonsayo ukuguqula ubunini kumbe ukuqeda ukubhadala. Emisebenzini lakho kunjalo, abanye ngabaqalisa umsebenzi bengakwazi ukuba bazahola malini, abanye bengazi ukuba bazabe bephumula/ besebenza njani — bamangale se behlukuluzwa!

Langaphandle kwendaba zempahla eyinotho, kukhona izivumelwano esibona sengathi nzilula singazenza langoba zingalotshwanga phansi kodwa zicina zisihlupha. Izibonelo, kusukela lasendulo; isikwelede (kukalutshwana ukuba abantu balobelane phansi nxa bebolekana imali kumbe enye impahla, umaboleka engayisiyo nkampani). Manje-ke njengemali inzima ngoba iyabuchitha ubuhlobo mpela — hlahlani likuqaphele lokhu!

Sithinteni ku ZRP National Complaints Desk — (04) 703631, ku Detective Inspector Portia Chinho — 0772571455 kumbe enkambeni eseduzane, sicebisane ngezindaba zako CALA lomzali wakhe u Sigilamkhuba. Sikhona njalo ku [email protected] kumbe kumhleli.

Share This:

Sponsored Links