Limani umhlafutho, ulenzuzo enengi

09 May, 2019 - 00:05 0 Views
Limani umhlafutho, ulenzuzo enengi UMnumzana Gideon Nzombe weAgritex echasisa ngokulinywa komhlafutho kumbukiso weZimbabwe International Trade Fair ensukwini ezisanda kwedlula

uMthunywa

Thokozile Mbedzi 

INHLANGANISO yeAgritex ikhuthaza abalimi elizweni lonke ukuba balime umhlafutho ngoba ulenzuzo enkulu kakhulu kumlimi.

Ekhuluma lentatheli kaMthunywa uMnumzana Gidion Nzombe onguAgritex Officer esembukisweni weZimbabwe International Trade Fair  uthe abalimi kabalime umhlafutho (castor bean plant) ngoba ulenzuzo enkulu kakhulu njalo ingxenye zonke zesihlahla lesi zilomsebenzi omkhulu.

Uthe amahlamvu omhlafutho angumuthi kukanti ezinye ingxenye ezisalayo lazo zilakho ukuba ngumquba.

“Abalimi sibakhuthaza ukuba balime umhlafutho njalo kumele bathenge inhlanyelo eqondileyo  eyabe ilungiswe ngendlela elethela umlimi inzuzo. 

“Isihlahla lesi siyaphathisa umlimi ukuthi athole isivuno esihle njalo ikhilogilamu eyodwa uyithengisa ngeUS$1. Kungakho abalimi sibakhuthaza ukuba bathenge inhlanyelo le endaweni eziqondileyo ukuze bazitshayele imali ngoba bangasebenzisa lezo abazitholela zona egangeni ngeke babe lesivuno esikhangelelweyo ngoba kayilahlonzi oluyilo oludingakalayo,” kuchasisa uMnu Nzombe.

“Kumhlafutho kutholakala i-oyili yendizamatshina, imithi emahlamvini,  amagcobo, umvundiso kumahlanga kungakho esihlahleni lesi akukho okulahlwayo.  

“Kuhekitha umlimi  uthola amathani amabili kusiya kwamathathu nxa eqalisa ukuvuna kusivuno sesibili angathola amathani angu-8 kusiya kwangu-12 okweminyaka emihlanu. Umlimi nxa ehlanyela umhlafutho kumele awehlukanise nge-45cm le 90cm.

Eqhubekela phambili uMnu Nzombe uthe umlimi angalima umhlafutho ngemva kwenyanga ezintathu kweyesine uyabe esevuna.

“Abalimi bengalima umhlafutho ngemva kwenyanga ezinthathu kusiya kweyesine bayabe sebeqalisile ukuvuna ngoba akumelanga kucacadekele esihlahleni ngoba umlimi uyabe elahlekelwa ngenye inzuzo okumele ayizuze.

“Umlimi engavuna kumele aqume isiqu loba ihlanga lapho okuba  lesitshakala khona. Lokhu sikwenzela ukuthi isihlahla singawomi ngoba nxa kungakhitswanga siyawoma umlimi yena ekhangelele ukuthola isivuno okweminyaka emihlanu.

“Umhlafutho uvunwa kathathu ngomnyaka, lokhu kuba lusizo kakhulu ngoba ulima kanye lapha phakathi kuze kube yiminyaka emihlanu yikuhlakulela lokuthelela, ukufaka ifethalayiza  kanye lokuvuna kuphela ehambisa isivuno sakhe emkambo.

“Abalimi bangalima umhlafutho wabo bewehlukanisa ukwenzela ukuthi iminyaka emihlanu ingenela benelise ukuqhubekela phambili bethola isivuno,” kutsho uMnu Nzombe.

Uphethe ngokuthi bayancedisa abalimi ukuthi bathole umkambo walapha kanye laphandle kwelizwe oqondileyo wesihlahla lesi.

Share This:

Sponsored Links