Ulimi lomumo: Ukuziphatha kuhle kusemqoka

06 Jan, 2022 - 00:01 0 Views
Ulimi lomumo: Ukuziphatha kuhle kusemqoka

uMthunywa

Sikhumbuzo Dabengwa
Siyahlangana bafundi kule iviki ngemva kwekhefu elide eleKhisimusi lomnyaka omutsha. Ngilethemba besiziphethe kuhle njengabafundi abalomthetho abawuphiwa ezikolweni lasemakhaya avuthiweyo aphathisa ekwakheni umuntu olobuntu.

Siyaqhubeka njalo ngezifundo zethu.

Kule iviki sikhumbuzana ngokuziphatha koluntu, ikakhulu abafundi ezikolweni.

Kambe umfundi oziphatha kuhle ngonjani?

Esikolo kambe umfundi ongaziphathi kuhle ngonjani?

Asibukeni izehlakalo ezilandelayo sihlolisise amaphutha okungaziphathi enziwa yilaba bantu.

1. Ungumfundi okuviyo lesithathu emfundweni ephezulu. Ukufunda uyakuthanda kodwa izikhathi ezinengi unanzelela ukuba izinsiba zokuloba obalazo azilobi kuhle. Njengomfundi olomthetho, wenzani ukuqeda udubo lwakho?

a) Uyaphuma uzule udinga usizo kubangane bakho abakwamanye amaviyo.

b) Uyazula uyele lale izifundo zingene, ziphele ungafundanga lutho uhambahamba phandle ngoba awulasiba lokubhala.

c) Ukhulumisana labanye kuviyo ubeleqiniso lokuba kumalanga alandelayo ucela ukuba uthengelwe izinsiba zokuloba ezintsha.

2. Uthanda ukukhuluma ababalisi befundisa. Inengi lababalisi selidiniwe ngokukhuzana lawe. Kambe kuyini okumele ukwenze ukuze ufunde kuhle ababalisi bakuthathe njengomfundi oqondileyo.

a) Akulalutho olubi ngokukhuluma kuviyo nanku kulilungelo lomntwana wonke ukuba atsho umbono wakhe, ngalokhu ngizaqhubeka ngikhuluma santando kuviyo.

b) Ngizazama ukulanda ababalisi bami engibaphambanisayo kuzifundo zonke ngixolise ngezenzo zami ezingelambeko.

c) Ababalisi ngabantu abafuna umthetho ngakho ngizacela umbalisi weviyo lami angixolisele, ngiqale impilo enhle yokuziphatha kuhle ezifundweni.

3. Ungumfundi othanda ukuhlukuluza abafundi abancinyane kulawe ubathathela imfanelo zabo. Pho ususesabeka kuye wonke umfundi lababalisi sebekhonona. Kuyini okumele ukwenze ukuze uqondise indlela oziphatha ngayo.

a) Kufanele ngizihlole kuhle, ngiguqule izenzo zobuhwaba lobusela kanye lochuku kwabanye abantwana engibahlukuluzayo.

b) Kufanele ngidinge usizo olungangenza nginanzelele ubuhlungu engibuletha kwabanye abantwana.

c) Ngixwaya konke ukungezwa, ngixolise lakubabalisi asebengibuka kubi, ngilethe ukuziphatha okulobuntu.

Zinengi izehlakalo esingaziletha ezikhomba ukungaziphathi kuhle kwabafundi okudala impilo engelabo ubuntu. Siyakhuthazwa -ke bafundi ukuba sihlolisise izenzo zethu esizenza nxa sisezikolweni lakuyo yonke indawo ngoba abadala bathi “Ikhula lamanono ayo”.

Asihlanganeni kwelizayo bafundi abahle abalalelayo njalo belomthetho.

Share This:

Sponsored Links