Uncategorized

Phos’ elakho: Okwami ngokwami ngedwa

30 Jun, 2016 - 18:06 0 Views

uMthunywa

Silo Cornelius Luphahla

NGANGIZWE ingwevu zizixoxela zincokola ikakhulu nxa zibubhudla koNaZibanibanyana zithi umntwana ongakhaliyo ufela embelekweni. Kunjalo inengi labantu lisuka likutshaye indiva lokhu likubone njengamahlaya, asazi kumbe likholwa ukuthi amaxhegu la asemxhiliba ayabe esebuswa nguMaGwebu intombi emhlophe.

Injalo impilo abanye abantu basuka badelele amazwi abadala bekhohlwe ukuthi izwi lomzali lingumgoqo. Yikho-ke okudala ukuthi uzwe umuntu esithi “okwami ngokwami ngedwa”. Kambe uyabe ephila kuwuphi umhlaba ongaba lohlupho lwakhe yedwa engalubikeli ibandla.

Yebo kambe zikhona ezinye inhlupho esihlangana lazo emhlabeni kube nzima ukuthi indaba enjalo uyiqalela ngaphi ukuyibikela umuntu. Umuntu olohlupho olunjalo umthola secikizekile bakithi sengasakhanyi lokuthi ngumuntu bani ucabange ukuthi mhlawumbe kukhona okumdlayo ebusuku.

Yikho-ke lokhu okudala ukuthi uzwe kuthiwa umuntu uzibophele watshiya ebhale inkalakatha yencwadi ebikela umdeni wakhe ukuthi ubehlutshwa yini emhlabeni. Kambe kuyabe kusasiza ngani lokhu umuntu sezifele kudala?

Liyabe selidume ledlula. Kusuka kumangalise ukuthi nxa kungokwakhe yedwa kungani sekubikela abantu ngesikhathi sesifa. Kuhle kuvele ukuthi okwehlula amadoda kuyabikwa yikho nje abazibulalayo laba bekuveza bengakafi lokhu okubahluphayo.

Esikhathini uthola umuntu ekhuluma yedwa aze anyikinye ikhanda asuke lapho ahlale okokhathazekileyo abambe ikhanda. Isimanga yikuthi abomdeni wakhe bathi nxa bembona enjalo bazithulele bengazihluphi langokumbuza ukuthi kungabe uhlutshwa yini. Kuthi kunjalo nxa kuyindoda umkayo uyabe engakunaki lokhu laye esidla amahabula baba eyifuna imali ebalisa lokhu lalokhuya.

Ngize ngikhumbule omunye umfundisi ovame ukuthi nxa ulenhlupho zilethe kubazalwane bakuncedise ukukhuleka ukuze uthole ukuthethelelwa kanye lokuncediswa ngabazalwane. Uyabe eqinisile sibili umfundisi lo nanku phela usekela isitsho esithi ongakhaliyo ufela embelekweni.

Angithi kakho ophila yedwa kulo umhlaba okuchaza ukuthi uMvelinqangi wakwenza esazi ukuthi abantu bazaphila ngokududuzana nxa sebesezinhlungwini. Pho nxa suyafela ngaphakathi sabutho likaTshaka ungaphila kambe?

Omunye umuntu umuzwa ekhuluma ngokuthi amathonga akwabo ayambona azamsiza ekukhathazekeni kwakhe.

Asazi lapho ngoba abaphansi kasikaze sibabone njalo kasazi ukuthi babona njani izinto. Kodwa kulokho esengike ngakubona akuvamanga ukuthi abakhuluma njalo bawuqede umnyaka bengabalandelanga abaphansi.

Lapha kangitsho ukuthi abaphansi yibo abaqeda abantu kodwa ngichaza ukuthi labo nxa bencedisa bengancedisa ozincedisayo hatshi osezidelile. Ingwevu lezalukazi zazithi nxa zihaya emitshadweni uzizwe zithi “ . . . ingalehlula libuye lizobik’ ebadaleni”. Abanye basuka bengayilaleli ingoma le bengananzeleli ukuthi ikhuluma okukhulu.

Mthwakazi kaNdaba akukho okomuntu oyedwa, konke ngokwabantu bonke noma kunzima njani. Labo abazakutshaya indiva lokhu bazayikhotha imbenge yolimi, bayikhombe ihogo bengayazi. Asazi-ke bakaMalandela sizakuthi lidube ngamabala sethe bha.

Share This:

Sponsored Links

Survey


We value your opinion! Take a moment to complete our survey
<div class="survey-button-container" style="margin-left: -104px!important;"><a style="background-color: #da0000; position: fixed; color: #ffffff; transform: translateY(96%); text-decoration: none; padding: 12px 24px; border: none; border-radius: 4px;" href="https://www.surveymonkey.com/r/ZWTC6PG" target="blank">Take Survey</a></div>

This will close in 20 seconds