Uthuthuva lenzondano okungumtshetsha phansi kambe kuyawuletha umfelandawonye na?

28 Jan, 2016 - 00:01 0 Views

uMthunywa

Pathisa Nyathi

Esakunanzelelayo ohambeni lwethu eLochard yikuthi abantu bathukuzelene izikhali emqubeni. Akubonanwa ngaso linye. Yingwe lenja ngitsho uBatayi. Umlilo ucitshwa ngamanzi. Yiwo amanzi ayesiyathelwa yizinduna, yebo?

Kuqakathekile ukuthi abantu bahlalisane ngokuthula esigabeni. Angithi kuyatshiwo nje ukuthi induku kayiwakhi umuzi.  UmfokaPhetshu, uJabulani Sibanda wahle nje wakubeka obala ukuthi imbangela kumbe isisusa yini. Phela ithuthuva kalimili nje kungelasizatho.

Esingabe abanengi sakukhohlwa yikuthi kanti into yokuthatha umhlabathi yavelela ngaphi, isungulwe yakhokhelwa ngobani? Ukhetho lomnyaka ka2000 lwethusa amadoda ayephathekile kwezempi yenkululeko. Belo lenkululeko leyo yayimayelana lomhlabathi esakhuluma ngawo kuviki eledluleyo. Uhlanga olunsundu lwahluthulelwa umhlabathi akwabandaba zalutho. Kuthe lalapho uzibuse esezile umhlabathi wala ulokhu usezandleni zabamhlophe okuyibona ababelwiswa ngayo le indaba yomhlabathi owathunjwayo.

Ibandla leMDC laphosa lanqoba okuyisona isisusa esenza ukuthi abalweli benkululeko  bethuke bazonde badle umgakla ophilayo. Engxenye okungaziwa ngabanengi yikuthi akusiHulumende owathi abantu bathathe umhlabathi.

Abakhokheli babalweli benkululeko kabazange bamelele ukutshelwa, bamane bakubona ababefanele bakwenze.

Bangena emapulazini bawadudula amakhiwa aphuma ephaphatheka. Yibo-ke abazihlalisayo ezindaweni ababezithethe.

Akuzange kukhanye kulohlupho ngaleso isikhathi ngoba izindawo abazithathayo zazingesizindawo zezinduna. Bona abathathayo umhlabathi babephume emarizeva lapho okubusa khona izinduna. Indawo yemapulazini yayingasindawo ebuswa ngama-Rural District Councils, loba izinduna. Yikho lokhu okwatshiwo nguJabulani Phetshu Sibanda, kanti yilona iqiniso futhi nxa sikhumbula ukuthi umhlabathi wathathwa njani ngonyaka ka2000.

Bahlala-ke abazihlalisayo bakubona kufanele ukuthi bakhethe abakhokheli babo ngokomdabu. Pho siyazi ukuthi emarizeva osobhuku kabakhethwa kodwa kulandelwa umdabuko othi wona kubusa indlu ethize. Angafa ophetheyo umndeni uthi gwaqa utsho ukuthi sekuzakuba ngubani obangusobhuku. Akuhluphi-ke lapho. Pho lapha okwangena khona abantu bazihlalisa usobhuku ukhethwa njani ngoba laba ngamajuba aficana esizeni. Bathi gwaqa labo abantu abangomakhelwane bakhethe usobhuku wabo. Engithemba ukuthi sekusuka lapho akuseyikuba lokhetho kodwa sekuzalandelwa isiko lomdabu ekukhetheni usobhuku.

Kodwa kukhanya lokhu akuseyikho okulandelwayo. Emveni kwesikhathi izindawo lezi zafakwa ngaphansi kwezinduna. Kanti futhi kwabunjwa indlela entsha yokuthi umhlabathi uvele unikezwa njani. Lapha sitsho wona amaLand Committees atholakala ezabelweni zonke zelizwe. Kuwo amakomiti la izinduna ziphakathi. Incwadi epha umuntu ilungelo lokuthi ahlale uyinikezwa yiKomiti yoMhlabathi. Nxa sekulenduna kuleyondawo sekuthiwa osobhuku bakhethwa yiyo induna. Lapha-ke yikho okulobunzima ngoba kayikho imuli elobuduna. Induna isimele ikhombe lowo yona efisa abengusobhuku.

Aluba amandla enduna ekwenzeni lokhu kwaqala ngesikhathi abantu bezihlalisa bengakaze bakhethe osobhuku ngabe kulobubelo. Pho lokhu ayisikho okwenzakalayo. Ngesakubonayo labo abakhethwayo sekumele balahle amajogwe induna iqome abayo, lanxa yebo ingaphiwa amabizo ngemva kokuba izakhamizi sezihlangene zakhethana zahambisa amabizo enduneni.

Into ke engenza lapho esasikhona kuhluphe yikho lokhu ukwethulwa kwabosobhuku ababevele sebekhona sekuthathwa abatsha abenduna uJahana Khumalo. Ngowami umbono uthuthuva luzahlala lukhona lanxa nje abantu bengazake bakhulume ngakho. Ukungakhulumi ngendaba kakutsho ukuthi abantu bayasuthiseka ngaleyondaba.

Le yindaba eyayifuna ukuthi idikidwe kakuhle kungekho ukuthi olamandla ngubani osezathulisa abantu befuna loba bengafuni. Le akusiyo indlela eyenza abantu bakhumelane umlotha. Kodwa iyekela uthuthuva lumemetheka ngaphansi kwezinyawo zabantu okudala ukuthi bangaze baqhuba intuthuko esigabeni sabo. Zimbi indaba Mahlabezulu, zidinga ingqondo ezihluzekileyo ezilenhloso ecacayo engadingi ukusekela uhlangothi ngoba lulamandla. Isihlahla senzondano sithelelwa ngamanzi afana lala. Isihlahla sakhona sifana lehlwili elikhula linabe ngaphansi komhlabathi. Kaliveli ngaphezulu kwawo, kodwa likhona liyamemetheka ngaphansi komhlabathi.

Share This:

Sponsored Links

Survey


We value your opinion! Take a moment to complete our survey
<div class="survey-button-container" style="margin-left: -104px!important;"><a style="background-color: #da0000; position: fixed; color: #ffffff; transform: translateY(96%); text-decoration: none; padding: 12px 24px; border: none; border-radius: 4px;" href="https://www.surveymonkey.com/r/ZWTC6PG" target="blank">Take Survey</a></div>

This will close in 20 seconds