Ukugqekeza kwabotsotsi

23 Mar, 2015 - 11:03 0 Views
Ukugqekeza kwabotsotsi

uMthunywa

. . . Iqhubeka ivela kuviki edluleyo
Akukhathalekile ukuthi isela litshontshe mpahla bani. Izimota lazo zingeyinye yempahla etholakala khonalapha. Impahla egoqela ingxenye yezimota ezibalisela phakathi amawayilesi, ama“bhetri,” lezinye ezinjalo, lakho kuyingxenye yempahla ebiwa kakhulu ezimoteni njalo leso senzo silicala eliphawulwa yilesisiqendu usection 113.

Ngipha njalo omunye umzekeliso wokweba impahla esemoteni ngoba ngitshilo ngaphambilini ukuthi sizaxoxa ngazo lezondlela amasela asetshontsha ngazo ecuya imota ize iphele du — amavili lamafutha ezimota kasikhulumi.

Ngesikhathi ngiloba lindatshana bekuvele kulamanye amadoda amathathu aseHwange abesetheswa umlandu wokweba ama“bhetri’ amabili ezimoteni zenkampani yawo.

Yeyi madoda. Yikho ngihlala ngisithi kunzima! Pho imota yomsebenzi ingaswela i-battery itikiti liqhutshwe kanjani?

Amadoda la ngagoqela umnumzana Mhike Israel oleminyaka engu-42 yokuzalwa; uLloyd Gono ole-48 lo Vusa Moyo ole-38, bonke baseHwange.

UmfokaMoyo labanye bakhe zibakhalele ngemva kokuba impi yomndeni isimbe phansi yathi kakwenzi ukuthi amankampani edolobheni lakithi ahlale etshontshelwa impahla yezimota sikhangele.

Siyalibonga mahlabezulu. Lingadinwa. Abatholakala belamacala sithi kubo, yebo ye icala lembula ingubo lingene kodwa uma ulihlelile njalo ujongile hatshi, khafulela amathe phansi. Ungaphindi.

Impi yomndeni kayitshiphanga. Itshisa bhe elizweni lonke akukho lapho ongayacatsha khona. Kasiphileni impilo emsulwa bakwethu.

Kudaba lunye lokweba ezimoteni, kukhona njalo elinye iqembu elikhokhelwa nguMusa Banda oleminyaka yokuzalwa engu-22 obecabanga ukuthi angazikhotha emhlane.

Yinkani emnyama njengokutsho kwabadala abemba phansi bathi, akuqili lazikhotha emhlane. Babeqinisile njalo kukhanya basebekubonile. Phela abadala kabaqambi manga.

UmfokaBanda lo owaziwa ngelika“Martin Taule” emsebenzini wakhe wokweba lasemagudugudwini akhe, ubehlala ku-830 Kondo Street, elokitshini elaziwa ngelikaKuwadzana eBanket kodwa ubotshelwe eGweru.

Akukho lapho oyakhona “tsotsi”, uyatsha kuphela!

UMusa Banda lo ubemanyana labanye bakhe abagoqela uGilbert Banda owaziwa ngelika“Banda” e“mshikashikeni” yakhe.

Yiwo phela amanye amagama asetshenziswa ngo“tsotsi” behlela inhlelo zabo baze baqile uzulu ekhona.

UGilbert yena uleminyaka engu-35 eyokuzalwa njalo ubehlala ku-420 eMbizo 5, edolobheni leKwekwe.

Umanyano wabo lo ubugoqela njalo uMnumzana Tagwirei Mahobho ongakaziwa ukuthi iminyaka yakhe yokuzalwa eyiyo kanye-kanye yiphi ngoba engelasithupha.

UTagwirei yena ubehlala ku-260 section 9 eMbizo khona eKwekwe.

Owesine kuleloqembu, waziwa ngelikaGwatidzi kuphela njalo abacuphi sebevumbulule ukuthi iminyaka yakhe yoqobo ngengu-19 eyokuzalwa.

Lo ubehlala ku-449 eMbizo 5 Extension eKwekwe. Laba bantu batshiswe yimpi yomndeni kuyonale inyanga beqela phezulu.

Kubikwa bebetshontsha amafutha ezimota ikakhulu ezimoteni ezinkulu lezi ezithwala lawomafutha ngobunengi ezohlobo lwama-tanker ngesiNgisi.

Bebewahotsha nje wonke lawomafutha santando njalo umtshayeli kumbe umnikazi ethembile. Silethemba lokuthi lanxa-nje sibabophile laba, bangabe besesekhona abanye abenza njalo elizweni.

Mhlawumbe, kabakabikwa kumbe ukubanjwa nje kuphela. Ngakho sikhuthaza umphakathi wonke jikelele ukuthi yethulani imbiko yonke yezamacala lingakhethi.

Abanye ngabathi njengoba ngingananzelelanga ukuthi amafutha emota lawa ebengiwathwele acatshele ngaphi, mhlawumbe icala lingacina lisidla mina.

Hatshi, sikhona thina abacuphi siyalicubungula icala kuphume ukuthi bakhona abasebenzisa indlela elingazizwisisyo lina.

Nanso-ke esinye isixwayiso esitsha bakwethu esisithole ngenxa yokuphathiswa ngumphakathi owalileyo ukuthi lababantu baqhubeke betshontsha kanje ukhagele.

Abatshontshelwayo bakubika lokho emapholiseni. Amapholisa aphuthuma abamba o“tsotsi.”

Lamuhla sonke; lani mahlabezulu phela thina sihlezi sikwazi lokho, lawo wonke amanye amaqhinga abo“tsotsi;” sesikwazi ukuthi loba nxa ungahluthulela itanka lemota kumbe iroli, izigilamkhuba zilakho ukumunya amafutha emota zitshiye zihluthulele njalo. Kodwa-ke, isiphetho yiso leso esokuphuma ephepheni kumbe ukutholakala entolongweni.

Kasiphileni impilo emsulwa bakwethu sikhumbule ukuthi ukubotshwa kwami kuhlukuluza isitshaba sabantu esigoqela imuli, izihlobo labanye.

Ngikhulume ngomsebenzi owafezwa yi-CID VTS CCC ngaphambilini. Umsebenzi lo ugoqela isipho semota yohlobo lwe-TATA i-twin cab eyabiza intengo eva ku-35 000–00 eyanikezwa iCID VTS Harare ngumgcinisihlalo waleyo komithi uMnumzana Chamunorwa Morgan Nduku.

Lesisipho sethulwa emkhosini owaphathwa ngesinye seziphathamandla zeZRP ehofisini ebona ngezokudalwa kwamacala kuleli uSenior Assistant Commissioner Angeline Guvamombe. Bakwethu, umsebenzi esixoxisana ngawo lapha umkhulu.

Lizananzelela ukuthi isiqu esikhuluma ngaso lapha esithwelwe ngumhlonitshwa owaphatha lumsebenzi, iNkosikazi kaGuvamombe kayisiso sokudlala.

Singabonga kakhulu thina abacuphi lingasicelela kuNkulunkulu ukuthi sibe labanye njalo abazasithwala lesosiqu emahlombe abo.

Ngakho-ke kasazini ukuthi, umkhulu lumsebenzi. Ngqobe! Lina lithini ngabenu abacuphi beCID lamapholisa ezigabeni zenu.

Umlobi ngomunye wabasebenzela emahofisini ezobudlelwano beCID lomphakathi. Phosa elakho ZulukaNdaba ngeziphathelane lezokulondoloza impilo yoluntu inotho yakhe, ukuthula lokugcina umthetho wesizwe.

Ungamxhuma ku-04-700171-9 Extension 3193; 0735752386/ 0716616987/ 0783185092 kumbe ebulenjini [email protected], [email protected]  kumbe [email protected]

Share This:

Sponsored Links

Survey


We value your opinion! Take a moment to complete our survey
<div class="survey-button-container" style="margin-left: -104px!important;"><a style="background-color: #da0000; position: fixed; color: #ffffff; transform: translateY(96%); text-decoration: none; padding: 12px 24px; border: none; border-radius: 4px;" href="https://www.surveymonkey.com/r/ZWTC6PG" target="blank">Take Survey</a></div>

This will close in 20 seconds