Uncategorized

‘Yizinja ezidlwengula abesifazane’

04 Oct, 2018 - 02:10 0 Views
‘Yizinja ezidlwengula abesifazane’

uMthunywa

UMHOLI we-IFP, uDkt Mangosuthu Buthelezi, ubize abesilisa abadlwengulayo ngezinja ezingabahloniphiyo abesifazane.

UButhelezi ukutsho lokhu izolo ekhuluma emcimbini obuseWasbank, eNdumeni, ngesikhathi kwethulwa uhlelo lwamanzi afakwe emizini yabantu.

Uthe bukhulu ubunzima obubhekane labesifazane empilweni ngakho bayadinga ukuhlonitshwa.

“Lolu hlelo lwamanzi afakwe lapha eWasbank luzokwethula usizi lwabesifazane okuyibo abahamba amabanga amade beyokha amanzi baphinde bayotheza izinkuni. Ngakho bayadinga ukuhlonitshwa hatshi njengalezi zinja ezibadlwengulayo. Yizinja lezo. Laba bantu bayasinakekela basizamele lokudla ngoba thina madoda sibheka bona,” kutsho uButhelezi.

Lolu hlelo luzohlomisa abantu abangaphezulu kuka-2 500 kanti ludle imali ebalelwa kuR15 miliyoni njengoba lwethulwe naseMsinga.

UButhelezi ubuye wakhala ngodaba lokudliwa komhlaba ngaphandle kwesinxephezelo.

Uthe luyinkinga ngoba lubalekisa abatshalizimali.

“Ngiyamzwela uMongameli uCyril Ramaphosa ngoba uyagwaqaza eNew York ufuna abatshalizimali ukuze bafukule umnotho ukhule usuke ku-1,09 % uye ku-5% lokuyilapho izwe lizokwazi ukulwa lendlala kube amathuba omsebenzi. Kodwa uma kusenje kunzima ngoba akekho umuntu ongazoqala ibhizimusi kuleli ngoba basaba ukuthi lizodliwa lomhlaba ngaphandle kwesinxephezelo. Mina ngempela ngiyamzwela uRamaphosa. Kumanje bakhuluma nangalo mhlaba ongamanenjana ophethwe yiNgonyama Trust lowasala siphucwa abamhlophe,” kuqhuba UButhelezi.

Uthe njengoba kunyuka uphethroli kutsho ukuthi inkulu inhlupheko ezayo ngoba kuzonyuka nokudla.

Ucele abesifazane baqinise ekutshaleni ukudla balime ngoba amanzi sebelawo.

UButhelezi uthe lokhu kungasiza ukulwa nendlala.

Ubuye wanxusa ukuba abantu bafundiswe ukufuya onogwaja ngoba inyama yabo inomsoco.

Uthe ngitsho izitshalo ziyakwazi ukulwa lezifo ezifana lesofuba, ingculazi lezinye.

UNkosazana Thandazile Sibaya, oyilungu lomndeni ohlomule ngompompi, uthe abazi bangabonga bathini ngokuba semizini engu-285 ehlomulile.

“Sijabule kakhulu futhi siswele imilomo langokubona uMntwana waKwaPhindangene ezophuza amanzi lapha ekhaya,” kujabula uNkszn Sibaya.

Umphakathi unxuswe lokuba uyiphathe kahle ingqalasizinda yamanzi ukuze uqhubeke lokusizakala uthole amanzi ahlanzekile. — Ubulembu

Share This:

Sponsored Links

Survey


We value your opinion! Take a moment to complete our survey

This will close in 20 seconds