Uncategorized

Umbono woMthunywa: Azibotshwe izikhulu eziphatheka kubugwelegwele

26 Jul, 2018 - 00:07 0 Views
Umbono woMthunywa: Azibotshwe izikhulu eziphatheka kubugwelegwele

uMthunywa

NGESIKO labansundu umuntu omdala uyahlonitshwa, uthathwa njengomzali loba engakuzali.

Akujwayelekanga ukuba intanga ikhahlameze abadala ikakhulu umuntu oselenwele ezimhlophe, esingathi ngukhulu.

Lanxa ulemali enengi kanjani akukunikezi ilungelo lokungahloniphi umthetho. Lisahleli ilizwe wawusizwa abadala besithi ungekela ukuhlonipha, ulakho ukuhlanekelwa ngamadlozi. Silethemba ukuthi inengi liyazi usizi olwenzakalayo nxa umuntu esehlanekelwe ngabaphansi.

Kuyonale iviki ezindabeni besisizwa ngowayengumphathintambo wogatsha lweEnergy and Power Development uSamuel Undenge obesetheswa icala lokuncedisa ukuthi inkampani yeZimbabwe Power Company (ZPC) ilahlekelwe yimali engange-$12 650.

U-Undenge wasebenzisa isimenemene ukukhetha inkampani kaPsychology Maziwisa kanye lowayefunda izindaba, uOscar Pambuka ukuthi benzele iZPC umsebenzi othile.

Isiga lesi senzakala ngomnyaka ka2016.

Kudala izizwe zisabuswa zinkosi abantu abalobuqili lobumenemene obunje babesuselwa amanqe kube kanye kodwa kulezi insuku umuntu kabulawa mahlayana nje.

Kuyadanisa ukuthi umuntu obengumkhokheli njalo elomsebenzi omkhulu elizweni jikelele wenza ubugwelegwele obufana lalobu.

UHulumende kumele abantu abanjengo-Undenge abasuse emphakathini ebafake lapho abafanele khona, entolongweni.

Isigwebo esiphiwe uUndenge sizakuba yisibonelo kwabanye abangafisa ukwenza ubugwelegwele loba ubumenemene ngoba kuveza sobala ukuba lanxa ungaze ube ulesikhundla emphakathini kumele uhloniphe umthetho obekiweyo, ungekela uzabhekana lezenzo zakho ezimbi.

Kambe uMaziwisa kanye loPambuka babengamqonda uUndenge bayembikela ngokuba kabasabhadalwa aluba kwakungela sivumelwano esithile phakathi kwabo. Ngeke kwenzeke lokhu. Okusegcekeni lapha yikuthi nangu umuntu obekumele athembeke njalo alwisane lobugwelegwele kodwa yena waphenduka waba nguye kanye olesandla ekwenzeni ubugwelegwele lobu.

Isigwebo sikamantshi obethonisa icala leli sizaphathisa kakhulu ukuthi umkhuhlane lo wobumenemene lobuqili uphele phakathi kwabantu ngoba yiwo kanye osubulele ilizwe lethu elihle njalo elalihawukelwa yizizwe ezinengi.

Ngumkhuhlane omubi-ke lowu, inye nje indlela ongaqedwa ngawo — yikubamba bonke abawugulayo bafakwe entolongweni ngoba kusasa bangasiqilibezela lathi.

Silethemba ukuthi abenza ubuqili obunje bangahanjiswa emithethwandaba omantshi labomahluli bazenza konke okusemandleni abo ukubona ukuthi abantu abaphila ngalindlela bayajeziswa.

Abantu abanje akufuni ukuthi loba sebexolisa, kumbe sebebhadala leyomali balalelwe. Bafuna ukuthi bangabhadala leyomali baphinde njalo babotshwe basiwe entolongweni ukwenzela ukuthi abangane babo abalezifiso labo zokwenza lokhu besabele khatshana.

Share This:

Sponsored Links

Survey


We value your opinion! Take a moment to complete our survey

This will close in 20 seconds