uMthunywa

Fuyani umhlobo owodwa wembuzi

Wayne Ncube
ABALIMI bayaxwayiswa ukuba bafuye umhlobo owodwa wembuzi ngoba lokhu kuzabenza bathole inzuzo zikhathi zonke njalo lomsebenzi wokuzikhangela ube lula.

Ekhuluma loMthunywa uMnumzana Israel Ndlovu ongumlimisi eMatabeleland South eMbalabala uxwayise abalimi ukuba baqakathekise ukufuya umhlobo owodwa wembuzi.

“Abalimi bayahlanganisa imihlobo yembuzi abazifuyayo, lokhu akulunganga ezikhathini ezinengi ngoba ngeke zizale ngendlela umhlobo owodwa obungenza ngayo.

“Mina ngifuye umhlobo wa-Matebele wodwa lokhu sokungenze ngaba lenzuzo ebengingayikhangelelanga, umhlobo owodwa uyahambelana ngakho kwenza imbuzi ziphangise ukukhula lokuzala,” kulandisa uMnu Ndlovu.

Kulemihlobo eminengi abalimi abangakhetha kuyo ukuthi bathanda ziphi imbuzi njalo lokuthi yiziphi ezingabapha inzuzo endaweni ezehlukeneyo.

“Ubuhle bomhlobo waMatebele yikuthi ziqinile, azihlaselwa yimikhuhlane eminengi eyande ukuhlasela imihlobo yembuzi ezivela ngaphandle kwelizwe. Ngalesisizatho umhlobo lo awudli esikhwameni somlimi ngoba azidedesi njalo azidingi ukuhlatshelwa imikhuhlane eminengi,” kutsho uMnu Ndlovu.

UMnu Ndlovu uphinde waveza ukuthi imbuzi lezi kaziphuzi ukuba zinengi nxa umlimi angazifuya.

“Ubuhle bembuzi lezi yikuthi zilenzalo enhle ngoba ziyenelisa ukuzala amaphahla. Ngeminyaka emibili kuphela ziyenelisa ukuzala kathathu ngakho isibaya siyanda masinyane.

“Imbuzi lezi zilochago olunengi njalo olulohlonzi, imbuzi yinye ngayinye ilakho ukusengwa isilinganiso selitha eyodwa yochago ngelanga ngakho umlimi olomhlambi omkhulu uyenelisa ukuthengisa uchago azitholele imali enhle,” kutsho uMnu Ndlovu.

“Umhlobo weMatebele muhle ngoba imbuzi yinye umlimi angathola inyama engaba lesisindo se-25kg,” kuphetha uMnu Ndlovu.