WATSHA TSOTSI: Izithelo zokuthula!

09 Aug, 2018 - 00:08 0 Views
WATSHA TSOTSI: Izithelo zokuthula!

uMthunywa

SILITSHAYELA ihlombe mahlabezulu ngokulondoloza ukuthula okubukwe ngumhlaba wonke jikelele ngesikhathi kulungiselelwa ukhetho kunye lamhlawosuku lokuqhuba lumsebenzi.

Halala bakwethu sengathi lokhu kuhlaliseka lokuthula kungaqhubeka kukhona izigaba zonke zelizwe, zithe phothololo njengalokhu ezikwenze mhlaka 30 Ntulikazi lonyaka, okugcizelele ubuntu bezizalwane zaseZimbabwe.

Ngilethemba njalo elokuba sonke sizwile sitshayelwa ihlombe njengamaZimbabwe amahle kuthange, ngoLwesibili, nguSenior Assistant Commissioner (SAC) Charity Charamba, isikhulumi seZimbabwe Republic Police (ZRP) yonke kuleli esithe iZRP iyazigqaja ngabantu bakuleli njalo izaqhubeka ihlomile lomanyano wayo lozulu kuzo zonke izindawo zelizwe isizwe sizesigqibe umsebenzi obhekane laso kukhetho langemva kwalo. Kakulula bakwethu ukuba isizwe sonke sithi phothololo ngalendlela eze isuthise ipholisa! Lanxa kubikwa uzulu ephume ngobunengi bakhe ukuyakhetha abameli bakhe, inani lamacala asele edalwa ngemakhaya lasezindlini lale liphansi okokuthi ingabe labo ‘‘tsotsi’’ siyazi lapho abakhona, besizawabhekisa kwabo amabombo, siyebabonga.

Pho-ke kubukeka sengathi besingelabo oguluva ngalesisikhathi. Mhlawumbe labo bebekukhetho, kasazi?

Ukulondoloza ukuthula kutsho ukuba kuyabe kungelamacala odlakela, ukulwa, ukubulalana, ukuxabana-nje, ukuthukana mathupha kumbe emisakazweni/ kumaphephandaba/ ebulenjini loba ngaphi, kulandelwa yonke imithetho yesizwe, kugcinwa ubuntu bethu njengabantu lokuhloniphana.

Njengoba impilo isiya phambili, lathi sizaqhubeka sichaza lokugcizelela ubuhle bezithelo zokulondoloza umthetho lokwenqabela ukudalwa kwamacala agoqela la aphazamisa ukuthula.

Udlakela lubi lakusibi somenzi walo ngokwakhe ngoba umuntu ozondileyo ulakho ukwenza loba yisiphi isiga esibi. Ngokunjalo, kasiqaleni ukuzikhuza thina ngokwethu ngoba ulaka siyaluzwa lusiza. Amacebo odlakela amanengi sisuke siwahlele singakawafezi — ngakho-ke, ngalesosikhathi esiza engqondweni, kasiphangeni siwaxotshe.

Zinengi indlela zokukhulumisana, ukukhumisana umlotha kunye lokuthethelelana kungela dlakela olusebenzileyo. Kasisebenziseni amapholisa ethu aweZRP, amadale emithethwandaba, amagqwetha, izihlobo labangane kunye labenhlupho zalamuhla (counsellors). Zonke lezi zindlela esingazisebenzisa ukukhulumisana kumbe ukuzwanana nxa sesikhuthene — ulaka kumbe udlakela kalusizi.

Lusijikela esitokisini, ejele kumbe ethuneni. Phela kungaswela ozikhuzayo ebantwini asebekhuthene, okusalayo yikuthi oqale ngesikhali esilakho ukudla umphefumulo womuntu ngubani! Kakuseyikunqoba kwengqwele zayizolo lapho okwakugoqelwana khona inqindi ngesikhathi sikhula!

Ukulwa lokhu ngokwakho kulicala elibi ngoba lilakho ukusiphosela entolongweni kumbe ukusibulalisa njalo.

Ukuxabana kuyatholakala yebo na-ye, kodwa-ke esikukhuthaza mihla yonke yikuba kasidingeni indlela ethobekileyo eyokuzwanana. Nxa kusenza, kakesilutshiye udaba olusixabanisayo siqale siphathe ezinye.

Phela imibono yethu ivele izahlala yehlukene ngoba sidalwa sehlukene njalo sakhulela emizini eyehlukeneyo, sondliwa ngendlela etshiyeneyo langabantu abehlukeneyo.

Konke lokho kuhle phakathi komphakathi ngoba munye ngamunye ulenhloso ayilethelwa emhlabeni ukuzayifeza ngakho kumele akhululeke ukuveza ubuciko kumbe isiphiwo sakhe.

Kumele samukelane ngokwehlukana kwethu sazi ukuba njengoba iminwe ingalingani nje — singazuzi okufanayo, kasifanani njalo kodwa siqakathekelene sinjalo!

Ukubulalana licala lokucina kuyo yonke imilandu yodlakela lolaka. Kasikhangelelanga ukuba indalo yoluntu ifike kulesisigaba ngoba kakukho ngitsho lalinye ilizwe elikhuthaza ukuchithwa kwegazi. Inengi lezenzo zabantu emhlabeni lijonge ukuthuthukisa impilo kunye lokuthuthukisa impilakahle.

Sonke-ke, kumele siqakathekise impilo njengokudalwa kwethu sinikwa amandla lomusa wempilo engakhitshelwa ngitsho lepeni elilesikhala! Kuba yisono-ke kuMdali ukubulala omunye umuntu njalo kulicala emhlabeni wonke jikelele.

Konke lokhu sibona kusisa abantu kogoqwanyawo bengakazimiseli. Abanye ngabathathwa luzimu, intolongo ngokwayo sebegwetshelwe ukufa kumbe ukulinda isihogo esabonwa ngamakholwa. Abalondoloza ukuthula, impilo zabo lezabanye abantu, baphila impilo enhle emhlabeni njalo balethemba lempilo engapheliyo — nanzo-ke izithelo ezimnandi!

Ukuthuka omunye umuntu kudala ukuxabana, udlakela, ukulwa kwabantu kunye labangelamacala sebengena kulolodumo lokuthukana kwababili ikakhulu ebulenjini. Zikhona izizalwane ezacina zihlamukelana ngenxa yembiko yemitshina yakulezi insuku egoqela ubulembu lokunye okusakaza ngokucwayiza kweso. Kuhle ukuqhuba imbiko emihle ngalendlela ngoba iphanga isilimukise kumbe ukusithokozisa — emibi, cha bakwethu! Izenzo zonke kumbe langoba yiwuphi umcabango esilawo, kulomthetho okulawulayo — kasiwusebenziseni!

Sithinteni kuNational Complaints Desk — (04) 703631, kuDetective Inspector Portia Chinho — 0772571455 kumbe enkambeni eseduzane, sihlephunelane izithelo zokulondoloza ukuthula. Top of Form Sikhona njalo [email protected] kumbe kumhleli.

Share This:

Sponsored Links