Uncategorized

UMBONO KAMTHUNYWA: Imvelo yikusasa lethu esingeke salithathelwa loba ngubani

23 Sep, 2021 - 00:09 0 Views
UMBONO KAMTHUNYWA: Imvelo yikusasa lethu esingeke salithathelwa loba ngubani Environmental Management Agency (EMA)

uMthunywa

Ukugamula izihlahla yikubulala imvelo kunye lelifa ebesingalitshiyela abantwabethu. Ukutshiswa kweganga lakho  kubhahile lezinsuku okucina kubangela ukuthi umhlaba usale ulugwadule.

Kuyadanisa ukuthi kulabantu abaqakathekisa inzunzo yelanga elilodwa basuke bakhohlwe nya ukuthi kulakusasa.
Uthola umuntu egamula izihlahla egwaba ngemali ayitholayo nxa ezithengisa.

Kumbe njalo uthole umuntu esenze umnyaba ofika le ngenkuni ezimanzi kwazise yizihlahla eziqunywe zaquntwa amahlamvu.

Kambe indawo ingabukeka ithini ingela ngitsho lesihlahla esisodwa. Khona umhlabathi ungavunda kanjani nxa kungelamahlamvu akhithikela kuleyondawo. Khona nxa utshani bungasekho izifuyo zona zidleni? Inyamazana zendle zona zihlale ngaphi nxa sokuligceke?

Kungumlandu womuntu wonke ukuthi alondoloze imvelo ngoba phela ingeyethu hatshi abanye abantu. Nxa umuntu angabona yiloba ngubani elumathisa amadlelo kuhle aphange azise abomthetho ukuze abotshwe.

Mhlawumbe inengi lalezi zigangi alazi ukuthi kulicala elikhulu ukutshisa amadlelo ngoba lokhu kuyingozi hatshi ebantwini kuphela kodwa lakunyamazana zendle.

Kunsuku ezisanda kwedlula ugatsha olubona ngezeMvelo kunye lezokuvakatshelana belubopha bonke labo abagamula kunye labathengisa inkuni emigwaqweni kunye lemadolobheni okungekho emthethweni.

Kuqakathekile-ke ukuthi njengezakhamizi zalelilizwe sibambane izandla ekuthuthukiseni imvelo yethu sigwabe ngayo kuzethekeli eziza elizweni kukanti njalo ngasikhathi sinye sithole imali yakwamanye amazwe kulokuthi kube yithi esibhidliza imvelo yethu.

Kungumlandu wethu njalo ukuthi izizukulwane zethu zithole ilizwe leli libukeka njengalokhu lathi salithola lilihle kubokhokho bethu.

Asibambaneni izandla-ke silwise izigebengu kunye lezikliwi zona-ke ezisuka zikhangele isamba zaso kuphela.

Kuyadanisa ukuthi lokhu isigaba semlilo yendle siqalileyo mhlaka 31 Ntulikazi inhlanganiso yeEnvironmental Management Agency isihlawulise abantu abangu-7 044 ngamacala ehlukeneyo okuqala umlilo njalo sekuvele ukuthi sokuqhamuke umlilo okwamahlandla angaba ngu-2 200 elizweni lonke okubangele ukutshabalala kwempahla ebiza US$200  000 kunye lokufa kwabantu abathathu kusukela kuqala isigaba semlilo yendle.

Lokhu kutsho ukuthi abantu kabanakekeli imvelo ngendlela okumele bayinakekele ngayo njalo kabanakani ngengozi ezingadalwa yimlilo le.

Kungumbono kaMthunywa ukuthi aluba munye ngamunye wethu sizipha umlandu wokunakekela imvelo yakithi ukuze siyilondoloze sindawonye. Ukulondoloza imvelo yakithi yikuthuthukisa ilizwe lethu njalo.

Share This:

Sponsored Links