Ukuhlela ibizo kuyaqhutshwa Amabizomuntu

04 Mar, 2021 - 00:03 0 Views
Ukuhlela ibizo kuyaqhutshwa Amabizomuntu

uMthunywa

KUSIFUNDO esedlulileyo sixoxe ngomhlobo wamabizo othiwa ngamabizo qho. Lamhlanje sizaxoxa ngomunye umhlobo wamabizo othiwa ngamabizomuntu. Izibonelo zamabizo athile: umakhi, abahlabeleli, abelusi, izibotshwa. Amabizo la aqanjiweyo ngamabizomuntu.

Amabizomuntu ngumhlobo wamabizo abantu akhomba abantu abenza isenzo esithile kumbe abalesenzo esithile esenziwa kubo. Isibonelo: umhlabeleli – umuntu owenza isenzo sokuhlabela. Umtshayeli – umuntu owenza isenzo sokutshayela. Izibotshwa ngabantu abalesenzo sokubotshwa esenziwa kubo.

Ukwakhiwa kwamabizomuntu – Wonke amabizomuntu akhiwa esenzweni.

1. Izenzo eziqala ngongwaqa – kusiqu lima ibizomuntu kubunye ngu – umlimi, ebunengini – abalimi. Kusiqu loba ibizomuntu kubunye ngu – umlobi, ebunengini – abalobi. Kusiqu sebenza ibizomuntu kubunye ngu – isisebenzi, ebunengini – izisebenzi.

(a) Nxa sisakha amabizomuntu eziqwini zezenzo ezilamalunga amabili langaphezulu kwamabili siqala ngongwaqa, sisusa unkamisa wokucina wesiqu sesenzo, sijobelele u – i. Ekuqaleni sifaka isiqalo sebizo esivumayo. Isibonelo: lima > umlimi – um + lim(a) + i – umlimi.

2. Izenzo eziqala ngonkamisa: etha – ibizomuntu ebunyeni ngu – umethi, ebunengini ngu abethi, akha – ibizomuntu ebunyeni ngu – umakhi, ebunengini – abakhi, ethula – ibizomuntu ebunyeni ngu- umethuli, ebunengini abethuli. (a) Nxa sisakha amabizomuntu ezenzweni eziqala ngonkamisa siqala ngo – um- (ubunye) phambi kwesenzo, unkamisa wokucina wesenzo uyasuswa indawo yakhe ithathwe ngu – i.

Isibonelo: etha > umethi – um + eth (a) + i > umethi.

(b) Nxa amabizomuntu esebunengini, siqala ngo – ab- phambi kwesenzo, unkamisa wokucina wesenzo uyasuswa indawo yakhe ithathwe ngu – i. Isibonelo: etha > abethi – ab + eth (a) + i > abethi.

Share This:

Sponsored Links