Ukuhlaziya inkondlo

17 Jan, 2019 - 00:01 0 Views

uMthunywa

 P Mpofu

Ugwalo – Ugqozi Lwezimbongi
Isihloko senkondlo – Zasobel’ezinhle

KULE inkondlo kukhuluma umuntu osemdala, oyindoda osekhala ngensuku ebizizinhle ezezolo.

Nxa lumuntu ethi uyakhangela lezo nsuku seziyezaphela. Sezisobela lezo nsuku ezinhle okutsho ukuthi seziphange zaphela.

Nxa ethi uyakhangela lumuntu omdala esingathi yingwevu kayisabuboni lobo buhle obebukhona izolo.

Lo okhuluma lapha uyikhangele lingwevu esiluphele esimxhiliba ngemixhele, ngemigwaqo owayeqa empilweni.

Ngensuku zalo lelixhegu lalo belile sikhumba esitshelelayo esibucwazicwazi kodwa lamhlanje ngenxa yokuluphala sieimxhiliba njalo selilemixhele kutshengisa ukuthi isiminengi iminyaka eseyaphilwa yilingwevu kumbe ngithi lelixhegu.

Imixhiliba le itshengisa zona ndlela ezazihanjwa yilelixhegu.

Selitshwabhene leli xhegu ngenxa yokuluphala.

Lokhu kuvela mhlophe lapha okuthiwa: “Ngibuk’wenu osumaklewuklewu Ngemidwayidw’emide eyadwetshwadwetshwa Ngokuklalukel’uZulu.”

Limadwetshudwetshu lelixhegu ngoba lalisebenzela uZulu kumbe njalo lalimlwela uzulu limvikela ezitheni zakhe.

Lo oloba lapha ulilalele lelixhegu likhuluma ngensuku ezadlulayo njalo yena uyalikhuthaza ixhegu ukuthi kalikhulume yena abhale phansi.

Likhuluma indaba enzima lelixhegu ngoba lo olikhuthazayo uthi kalikhulume lize likhale njalo lize liyetshona ilanga lilokhu likhuluma.

Uyalikhuthaza lo olaleleyo leli xhegu ethi limchathazele yena alobe ukuze izizukulwane ezilandelayo zisale zincinda iminwe.

Ngalokhu utsho ukuthi angaloba izizukulwane eziseleyo zizasala zifunda ngempilo yezolo ziyithande ziyikholise okungathi ngumuntu odle okumnandi osala enambitha leminwe.

Nxa engasalobanga phansi akulandlela izizukulwane zakusasa ezingazi ngayo impilo yezolo.

Insuku zezolo kuthiwa zedlula ngodlwangu okutsho ukuthi ngolaka kumbe ngezimhi kodwa zedlula ngesiphangiphangi njengamazolo ekutshiseni kwelanga.

Ngezimpi lezo ezaziliwa izolo kwafa izinsizwa ezinengi, zakhithika njengamazolo abakhona okwesikhathi esifitshane.

Ngokufa kwalezo zinsizwa ezazikhithika samazolo zasobela insuku ezinhle kanye lezihlangu ezazivikela uZulu.

“Yasobel’imihl’emihle lezihlangu zikaZulu.”

Sezedlula lezonsuku lapho uZulu ayehlezi kuhle khona efuyile esidla esutha.

Ngembuzo engadingimpendulo uyabuza umlobi: “Yin’eyayisuthis’uZulu? Yin’eyayipheth’uZulu? Yin’eyayicebis’uZulu? Yin’eyangikhumula la? Zinsith’ezazisith’ompofu!”

Kumbuzo engaphezulu le sithola ukuthi izinkomo zaziqakathekile empilweni kaZulu. Kwakudliwa inyama.

Inkomo yizo ezaziyinotho kaZulu.

Yayidliwa inyama kuphela amazinyo endoda ngenxa yokudla inyama njalonje.

Iyasivezela imbongi ukuthi zinkomo ezazisuthise uZulu njalo ziyinotho yakhe.

Unsitha libizo elihlonipha inkomo.

Ngenxa yokuthi zaziqakathekile inkomo kuZulu imbongi ikhethe ukuzibiza ngegama elihloniphayo yikho zinsitha.

Share This:

Sponsored Links

Survey


We value your opinion! Take a moment to complete our survey
<div class="survey-button-container" style="margin-left: -104px!important;"><a style="background-color: #da0000; position: fixed; color: #ffffff; transform: translateY(96%); text-decoration: none; padding: 12px 24px; border: none; border-radius: 4px;" href="https://www.surveymonkey.com/r/ZWTC6PG" target="blank">Take Survey</a></div>

This will close in 20 seconds