Uhlelo lokulima ezikolo zakoBulawayo

21 Mar, 2019 - 00:03 0 Views
Uhlelo lokulima ezikolo zakoBulawayo UMnu Dingani Ndlovu (kwesokudla) labazali besikolo seMgombane Primary besesivandeni sezihlahlakazana eNkulumane kuviki ephelileyo

uMthunywa

Musa Janga

KULENDODA yakoBulawayo eqhuba uhlelo lwezokulima ezikolo ezehlukeneyo koBulawayo ngenhloso yokuthuthukisa imvelo kuleli kanye lokuncedisa izikolo.

UMthunywa uvakatshele esikolo seMgombane Primary kuviki edluleyo lapho okuqhutshwa loluhlelo wakhulumisana  loMnumzana Dingani Ndlovu onguMqondisi weHealth Excellency yona eyinhlanganiso ye-permaculture kanye le-agriculture yena olandise ngaloluhlelo. 

“Uhlelo lolu lwe-permiculture sesilwenze ezikolo zakoBulawayo ezigoqela iSigombe, Mabhukudwana, Mgombane, Mgoqo, Maphisa, Queen Elizabeth kanye leBaines Primary School. Saluqala ngomnyaka ka-2017 esikolo seMabhukudwana Primary School. Saluqala ngenhloso yokuthuthukisa imvelo kwelakithi, ebantwaneni bethu ukuze abantwana bakhule bekwazi ukulondoloza imvelo.

“Kuhlelo lolu sihamba sihlanyela izihlahla, izihlahlakazana kanye lezilimo ezidliwayo ukuze kuphathiswe ngokutholakala kokudla ezikolo. Ngokuhlanyela izihlahla sizama ukuthuthukisa izihlahla zalapha elizweni.

“Izihlahlakazana siyazomisa sibe sesizithengisa ngoba zibaluncedo kakhulu ebantwini njalo singazithengisa imali yakhona yiyo encedisa isikolo,” kulandisa uMnu Ndlovu.

“Kuhlelo lwe-permaculture siyavuna njalo amanzi. Amanzi ajwayele ukulahleka engasetshenziswanga ngakho thina siyawavuna sibe sesiwasebenzisa ezilinyweni zethu,” kulandisa uMnu Ndlovu.

Intatheli kaMthunywa ibuye yaxoxisana loMnumzana Moffat Tshuma ongomunye wabazali abaphatheka kuloluhlelo esikolo seMgombane obike ukuthi izihlahlakazana lezi zilusizo ekuncediseni abantwana.

“Silima izihlahlakazana ezinjenge basil, mint kanye lezinye sibe sesisomisa amahlamvu akhona siwathengise,” kuchaza uMnu Tshuma.

Omunye njalo umzali uMedrina Makoni wesikolo seMgombane  Primary ubike ukuthi uhlelo lolu luphathisa abantwana ezifundweni zabo.

“Esikolo sethu kwakugcwele izihlahla ezingela msebenzi kodwa ngokulima izilimo ezilusizo umntwana ukhula ekwazi ukuthi idelele likhangeleka njani lokulinywa kwalo.

“Uhlelo lolu luyafundisa abantwana ukuthi balondoloze njani amanzi. Nxa silima izilimo zethu asisebenzisi imithi yesikhiwa kanye lefethilayiza, sisebenzisa imithi esizenzela yona. 

“Umquba siyazenzela ngotshani langokunye ngoba kulezinsuku abantu abasadli izilimo ezifakwe ifethilayiza ngenxa yemikhuhlane eyehlukeneyo,” kutsho uNkszn Makoni.

UMnu Ndlovu ubuye wathi kulomehluko phakathi kwe-permaculture le-agriculture ngoba ku-permaculture akusetshenziswa mithi yesikhiwa njengaku-agriculture.

“Ku-permaculture sisebenzisa imithi yokuzenzela njengokuthi nxa sifuna ukufafaza izibungu sisebenzisa ibilebile, umquba siwenza ngotshani lengcekeza yenkukhu. Okunye njalo nxa silima imibhida silima lehanyanisi phakathi ngoba iyaqeda izibungu.

“Thina sikholwa ukuthi akulamhlabathi ongalimekiyo ngoba uyalungiseka nge-permaculture,” kutsho uMnu Ndlovu.

“Sifuna ukuthi uhlelo lolu silusabalisise ezikolo ezehlukeneyo zelizweni ukuze zingabi zinkangala. 

UMthunywa uphinde wavakatshela isikolo seMabhukudwana Primary okuyikho lapho uhlelo lolu olwasungulwa khona. 

Ekhuluma lentatheli kaMthunywa omunye wababalisi  bakulesisikolo ubike ukuthi uhlelo lolu luyaphathisa kakhulu ezifundweni zabantwana. 

“Nxa sifundisa abantwana ngezibungu akusasihluphi ngoba sibaletha ezivandeni lezi lanxa sibafundisa ngenyoni sibaletha khonapha ngoba inyoni zidlalela kakhulu ezivandeni. 

“Konke okungelamsebenzi sikwenza kube lomsebenzi ngoba siyadobha izigubhu ezilahliweyo sihlanyele kizo ihanyanisi yethu kanye lezihlahla, amavili ezimota lawo siyawadobha sihlanyele kiwo imibhida yethu ngakho uhlelo lolu lulusizo kakhulu ekulondolozeni imvelo yelizwe,” kulandisa umbalisi. UMnu Ndlovu uphethe ngokuthi kuhlelo lolu bafisa ukuthi basebenzisane lezinye inhlanganiso ezifana leEnvironmental Managemant Agency (EMA), Forestry Commission kanye labeParks and Wildlife. 

“Ngohlelo lwethu lwe-permaculture akulamhlabathi okuthiwa kawulimeki ngoba thina siyawenza ulimeke njalo luyaphathisa ekugcineni indawo zihlanzekile ngakho sifisa ukuthi sisebenze lenhlanganiso ezinjenge EMA, Forestry Commission kanye labeParks,” kuphetha uMnu Ndlovu.

Share This:

Sponsored Links