uMthunywa
Siphathokuhle Ngulube
SALIBONANI bafundi. Ngithemba lizilandela kuhle izifundo zenu ezilifundisa ukusebenzisa ulimi oluqondileyo ngesikhathi esifaneleyo.
Siyaqhubeka njalo kule iviki ngamagama aphathelane lokufa. Asibaleni ingxoxo elandelayo besesiphendula imibuzo engaphansi.
MaDube: Sabona MaNcube! Banjani ngakwakho? Thina siphilile, sibona nje umumo wamanzi lo osithwalise nzima.
MaNcube: Siyaphila Mthembo. Akuthule wena, amanzi asengumabonwa abulawe sihlobo sami nanto lezulu alikho. Sikhulumisana ngezakoNyathi bantu!
MaDube: Hawu sekutheni njalo koNyathi, Zikhali?
MaNcube: Angithi umalukazana wakhona lowana omdala uswele izolo. Khonapho bekuyisisu sakuqala mhlobo wami ekhangelele.
MaDube: (Eqakeza izandla) Mayee! MaNcube ungitshelani? Waze waba lomnyama umntwana lowana.
MaNcube: Uqinisile MaDube. Ivelelwe imuli. Izolo lokhu bebelufihla usane.
MaDube: Yeyi kunzima bakithi. Lona ixhegu uNyathi angithi balilondoloze kunyanga yonale edluleyo. Isililo besikhonaphana emzini omkhulu.
MaNcube: Aaah MaDube! ezibuhlungu azipheli. Angithi isalukazi lokhe sifake inzilo nje? Kunzima sihlobo sami. Akuze kwathanda ukuthi kunxwanele umuzi owodwa.
MaDube: Uqinisile sihlobo sami. Kunzima. Asehlukane sihlobo sami selitshonile yekela ngiye emzileni wamanzi esibholaneni.
MaNcube: Kulungile sihlobo sami, kuhlwile.
Imibuzo
(1) Yiwaphi amagama asengxoxweni aphathelane lokufa?
(2) Atshoni amagama la?
(3) Kungani kusetshenziswa amagama la nxa kukhulunywa ngokufa?
Asihlanganeni ngeviki ezayo sixoxe ngala amagama!