
uMthunywa

Blessing Moyo
INHLANGANISO ebona ngempilakahle yezifuyo eyeVeterinary Services icebisa abalimi ukuba balimuke umkhuhlane we-botulism ngoba ubangela ukugogeka kuzifuyo ezinye zicine zisifa.
Abalimi kubikwa bengavikela umkhuhlane lo ngokuhlola umhlabathi wabo ukuthi ule-phosphorus eyeneleyo kanye lokunanzelela ukuthi inkomo azidli ingcekeza emadlelweni.
Ekhuluma loMthunywa uMatabeleland South Provincial Verterinary Service Officer uDokotela Enart Mdlongwa uthe umkhuhlane we-botulism ubangelwa yikuthi inkomo iyabe idle ingcekeza.
“Umkhuhlane we-botulism ubangelwa yingcekeza kumbe amathambo ayabe edliwa yinkomo. Amathambo lawa ayabe elamagcikwane abangela i-botulism.

Ekhuluma loMthunywa uMatabeleland South Provincial Verterinary Service Officer uDokotela Enart Mdlongwa
“Ngemva kokudla ingcekeza le inkomo ihlala amalanga amabili kusiya kwamathathu ibisiqala ukugogeka inyawo zangemuva. Lokhu kuyaqhubeka inkomo ize icine isisehluleka ukusukuma.
“Umkhuhlane lowu uyaqhubeka ukuhlasela inkomo ize yehluleke ukudla icine isisifa, phakathi kwamalanga amathathu kusiya kwayisithupha ihlaselwe ngumkhuhlane lo,” kuchaza uDkt Mdlongwa lowo.
UDkt Mdlongwa uqhubeke echaza ukuba kunzima ukuthi umlimi ananzelele ukuthi isifuyo sakhe sesibanjwe ngumkhuhlane lowu.
“Kunzima ukuba umlimi abone ukuthi inkomo yakhe isihlaselwe ngumkhuhlane lo kodwa ngixwayisa abafuyileyo ukuba bahlole umhlabathi wendawo yabo ukuze babekwazi ukuthi ule-phosphorus eyeneleyo ukwenzela ukuthi inkomo zingacini zisidla amathambo ezifuyo ezafayo.
“Okunye njalo abalimi kumele bahlale behlola inkomo zabo ukuze benelise ukubona nxa isigogeka inyawo zangemuva njalo ingasadli ngoba yiyo kuphela indlela umfuyi angabona ngayo umkhuhlane lo.”
Uphethe ngokuthi akula indlela zokwelapha umkhuhlane lo umfuyi angakwenza yikuhlala ehlabisa inkomo zakhe njalo umlimi angaqondisa ukusilela kwe- phosphorus ngokufaka i-calcium ekudleni kwenkomo zakhe.