WATSHA TSOTSI: Isifo somuntu yinhliziyo

03 Aug, 2017 - 02:08 0 Views

uMthunywa

ABADALA bathi inhliziyo kayiphakelwa. Kungcono lokhu ngoba kuyabe kusendabeni zothando lapho umuntu angakhethelwa khona isithandwa sakhe. Akukhathalekile njalo ukuba izihlobo zejaha zona zithanda bani. Okhethwe yinhliziyo nguye lowo! Imizi eminengi idilizwa yikungenelwa ngabangekho phakathi kwenhliziyo zababili — izihlobo labangane abangakhiyo. Izitha kasikhulumi. Yeyi madoda, kwaze kwabanzima ukuba nhliziyonye!

Ngokunjalo-ke, lamuhla sithi isifo somuntu yinhliziyo ngoba ingabopha ekubophileyo, kuba yikho lokho loba kungaqondanga. Inhliziyo-ke ifuna ukukhuzwa, ukufundiswa lokuqiniswa ngomfukula wempilo — ulwazi oluyindlela etholakala kwabaphambili. Abaphambili sitsho bona abadala lalaba asebezinikela ukucebisana lomphakathi endabeni ezehlukeneyo. Thina sikwezakoCALA lomzali wakhe uSigilamkhuba.

Sikhuthaza inhliziyo ezinhle, ezingelamona, ezigcwele uthando, esaziyo ukuba abanikazi bangetheswa icala kuphela nxa lembule ingubo langena, hatshi ngokudala umlandu bejongile. Asazini ukuba lokhu lalokhuya kulicala njalo kumele sikuvikele. Inhliziyo zethu zingaze zibe buhlungu njani, kasizithibeni, sithethelele sazi indlela yomthetho lokuthula eyokuzipholisa.

Phela inhliziyo itshisa ivuthe bhe, okwamalangabi; singekela ukuyithoba mihla yonke; ngamazwi entokozo, isihle lobuntu. Sekelane lodlakela, umona, labo bonke obunye ububi esingeke sabuthakazelela thina ngokwethu nxa singabenzelwa.

Inhliziyo yiyo ebande, ibekezele, ilethe intokozo lenjabulo kohlangane lomuntu amthandayo, amethembayo lokunye okunjalo. Kuthi lalapho engakakhonjwa ujaha kumbe undoda aqine, azibone endiza lesithandwa sakhe (angasazi lokuba sondliwa njani). Lokhu kumupha amandla okuphikelela. Owesifazane laye uthwalwa yiyo inhliziyo le imuse emazulwini othando andize athandelane lomyeni wakhe emoyeni azibone seyakhile elinina elihloniphekayo — engazi ukuba lo omkhombisayo ujongeni!

Yeka baphinde bathi, umendo kawuthunyelwa gundwane abadala kungoba babekubonile. Kumele sizihloniphe lezizitsho zabadala sazi ukuba yiwona mfukula esiwutshoyo, ulwazi olujulileyo oluyinsika yoluntu izolo, lamuhla lakusasa. Singatshelela kulokho, ngempela siyabe sigade isikhukhukhu sisiyawela enzikini kaNsiza, omunye wemifula yakoGodlwayo.

Sikhuluma ngokulungisisa inhliziyo zethu, sazi ukuba kakumelanga ziphanjaniswe ngoba ziyizifo. Longakafi, osele udokoza, inhliziyo yakhe ingamuthi kasekho, uyaziqhinqela esakhe isililo. Ngakho-ke, lathi esakhelane laye singaphambanisani, singephulani umoya. Lokhu yikho okubangela indwetshu lokubulalana ngoba akulanto ebuhlungu njengokwetshulwa inhliziyo.

Izibonelo zobubi bokuphanjaniswa kwenhliziyo zigoqela lapho izithandani zicabangelana kumbe zingathembani.

Sinanzelela ukuba kusuke kuqhamuke izindaba ezinzima ezifana lokuzibophela, ukwephulana imbambo, ukuthelana amanzi abilayo/ amafutha, ukubulalana lokunye okunjalo. Amacala esifo senhliziyo lawa asebhahile. Ethiwa igama elitsha lomthetho elithi passion killing njalo akahluphi eZimbabwe kuphela. Abangelwa yikutshiseka kwenhliziyo/ ubuhlungu bayo kunye lokwephuka kwayo. Kasiwenqabeleni ngokuba lenhliziyo ezibuthakathaka njalo ezinde hatshi ezilukhuni kumbe ezimfitshane.

Ezinye zezindlela ezavunyelwana ngamazwe angeZansi yeAfrika ukuvikela amacala la:

– Ukufundisana sonke njengomphakathi ukuba kumele sithandane, sithethelelane njalo sihlale ngokuthula kusukela ngemizini yethu size siyephuma emazweni wonke omhlaba;

– Kasisebenziseni abadala kumbe abantu esilabo lapho esikhona, abenhlupho zalamuhla (counsellors), izihlobo (obabakazi labomalume), inkokheli zamabandla ezokholo / ezasemisebenzini / ezigabeni / ezelizwe labo bonke abantu ongazizwa ukhululeke kubo ukwethula udaba lwakho. Khona okuthiwa yikwethula lokhu angithi yikukhupha okusenhliziyweni yakho ukuze ikhululeke. Amapholisa agcwele ezinkambeni zonke zelizwe lawo alindele ukulethula umthwalo. Kulezi insuku, sesihlala labo kunye lasemalokitshini. Thola ongakhuluma laye nje, khonokho kuqakathekile.

– Ukuphuthuma endabeni zamacala okubulalana kwezithandani ukuze ziphangise ukuphela emithethwandaba.

– Ukukhankaselwa izigwebo ezinzima kwabatholakala belamacala okubulalana ngale indlela efuqwa yikuphazanyiswa kwenhliziyo. Lokhu kunzima-ke ngoba esingakunanzeleliyo yikuba ukwehluleka kwethu ukuzithiba yikusungula kokudilika kwemizi yethu.

– Ukumanyana lamacele wonke aphatheka kwezokulondolozwa kokuthula ezindlini, ezigabeni, elizweni lasemhlabeni wonke jikelele. Umanyano lo ulomlandu wokubonisa umphakathi ukuqakatheka kwemuli, amasiko (awesintu kumbe awenkolo zonke ngoba aphathelane lenhliziyo eyiyo ethwele ukholo lomuntu).

Kuba lula ukuthi umuntu azwisise udaba olubekwe ngendlela akholwa / azwisisa ngayo. Kuhle-ke bakwethu kasiphakuleleni abanye lokhu kudla kwempilo.

Okunengi, WhatsApp +263783185092 E-mail [email protected]

Share This:

Sponsored Links

Survey


We value your opinion! Take a moment to complete our survey
<div class="survey-button-container" style="margin-left: -104px!important;"><a style="background-color: #da0000; position: fixed; color: #ffffff; transform: translateY(96%); text-decoration: none; padding: 12px 24px; border: none; border-radius: 4px;" href="https://www.surveymonkey.com/r/JRD3VTT" target="blank">Take Survey</a></div>

This will close in 20 seconds