WATSHA TSOTSI: Hlala uqaphele mhlobo wami . . .

15 Jun, 2017 - 02:06 0 Views

uMthunywa

LAMUHLA kangikhekhelezi, ukugudla iguma, ukuhaba kumbe ukutshaya inja ngifihla umphini. Amasela mabi njalo aphazamisa inhlalakahle elizweni, emcabangweni yoluntu kunye lasezigabeni zonke zomhlaba. Ngokunjalo, ngifisa sibambane ezigabeni zonke zakuleli senqabele ukudalwa kwamacala okweba ahlukuluza umphakathi!

Sibe moya munye sime sithi mpo, kungabi ngitsho lamunye ozasala ecabanga ezokutshontsha. Akekho ophila lula kulezi insuku. Umphefumulo kaMlimu yiwo oza mahala kuphela. Pho nxa ungahlela ukutshontshela omunye umuntu uthi yena uyigebha kubani imali? Isela litshontsha ngakho konke elikwenelisayo.

Lokho sikwazi mhlophe ngoba amabizo alabo asebake babanjwa lendlela ababetshontsha ngazo, silakho enkambeni zethu zonke zelizwe. Nxa ekhona utsotsindini ocabanga ukweba khathesi, uyaziyenga mhlobo wami — uyatsha kuphela. Isela lilakho ukutshontsha ngengqondo ikakhulu ngobuqili (fraud). Lilakho ukweba ngeminwe ezambeni zabantu (pick pocketing), ukweba ngokugqekeza (unlawful entry and theft) kumbe ukutshontsha nje ulutho abanini bekhona kumbe bengekho (general theft).

Umuntu osengenwe ngumona wokudla izithukuthuku zabanye ulakho ukweba ngolaka (robbery) ehlomile kumbe ekhwaza-nje. Ulakho ukwethusela omunye umuntu kumbe ukumtshaya kunye lokumbulala ngokwakho — embulalela amandla akhe. Yeyi madoda kunzima, kanti ukuzisebenzela-ke?

Amanye amasela ngatshontsha izimota (carjacking) kukanti amanye ngahlosa impahla yezimota (theft from car).

Abokucina  laba ngabacutha lokucuya izimota zimile betshontsha ama-battrey, amavili, amawayilesi, lokunye okunjalo. Isixwayiso sethu lapha siqonda kwabathengisa impahla yezimota (spare parts) ikakhulu abadiliza izimota bejonge ukuzothengisa leyompahla (car breakers). Kubikwa kakuswelakali lutho kubo somabhizimusi laba! Ungatholakala-ke ungelagwalo lwempahla oyithengisayo njalo kungakhanyi ukuba wayithola njani, ungayifunda ivaliwe mhlobo wami. Okuhle yikubhala lokuchaya obala indlela osebenza ngayo ngoba ungathanda ukuqhuba umsebenzi ngudlu, ucina ubalelwa kwabathengisa impahla etshontshiweyo.

Ukweba kubi mahlabezulu. Yikuthatha langoba yini, ulutho olungasilwakho ungalunikwanga njalo usazi ukuba umnikazi kasaphindi aluthole. Unguwe utshontshelwe ungezwa njani —  kubuhlungu! Kungabe kuyinto oyithole lula kumbe oyiphiweyo, kubuhlungu ukutshontshelwa. Pho ubuhle bobusela bungaphi?

Amasela kami lapho, atshontsha lasibi sabanye abantu ngokwabo (trafficking). Le yindlela eyaqala ngabelungu bethengisa lokuthumba abantu bezwekazi laseAfrika bebasa kweleMelika leNgilandi ngesikhathi se-slave trade.

Kulezi insuku sokwande ikakhulu abesifazane abathenjiswa imisebenzi kuleli (abasakhulayo) lakwamanye amazwe. Bathi bangafika kulezozindawo abazithenjisiweyo, bengabe besathola umsebenzi abawukhangeleleyo kodwa bafike sebesetshenziswa kwezocansi kumbe okunye okunjalo, okugcwele ukuhlukuluzwa lokugqilaziswa besaziwa ukuba ngabantu bezizweni akukho lapho abazayamangala khona. Abesilisa labo balakho ukusetshenziswa emazweni aphandle la kuthi sokufike isikhathi sokuba ahole, abotshiswe kuthiwe kalancwadi ezaneleyo zomsebenzi kumbe ezokuhlala ngokwakho, kulelolizwe.

Zinengi indlela zamasela kunye lezizatho zabo kodwa lamuhla sithe kesilwisane labo ubusela lobu mhlawumbe likhona elilodwa elingayangeka linanzelele ukuba imikhuba yalo siyayazi — litshiye ubusela. Qaphelani-ke bakwethu zikhathi zonke ngoba amasela kasameleli isibhubhubhu semabhasini kuphela erenkini ngesikhathi sekhefu. Ayakulandela endleleni, emsebenzini, endlini yakho, endaweni zokuzithokozisa laloba ngaphi.

Osomabhizimusi abaphatha imali, sibakhuthaza nsukuzonke ukuba kababe kwazi ukuba bahleli besemehlweni amasela. Akukhathalekile ukuba uqhuba ibhizimusi elincane kumbe elikhulu, usemehlweni esela sikhathi sonke!

Nxa lawe ungaqaphela sikhathi sonke, kutsho ukuba uyabe usuqinise impi kazulu lamapholisa, wavikela ukweba, okuyikuletha ukuthula lenhlalakahle esigabeni sakho ngakho-ke, umeleni qhubeka — hlala uqaphele mhlobo wami.

Zulu kaNdaba kungangcono ugcine imali yakho ekhadini lebhanga kumbe kumakhalemkhukhwini ngoba amasela la akukhangele lawe. Uhlupho yikuba kulabanye abathi bangaba lemali sebeziveza ngokuguqula impilo zabo kumbe ukuyichaphaza-nje mahlayana okuhle kuhuge o“tsotsi”, labo bahle bazibonele ukuba lapha ikhona!

Kungaselani, bangaze babe lamasu anganani oguluva, bayatsha kuphela!

Izibonelo zababotshwe bagwetshelwa ukweba ngu:- Biniel Mugabe ogwetshwe inyanga ezingu-8 kwesulwa ezintathu ngesizatho sokuzithiba kulelocala okweminyaka emine ezayo; Maliza Lwena, inyanga ezingu-16 ezigcweleyo ngoba weba ngokugqekeza; Stanley Mwanza ozasebenza gadalala okwamahora angu-210 esikolo seSir Humphrey Gibbs Primary; Maulana Makunganya loRodrick Mudenda abatshontsha ngokugqekeza, bagwetshelwe ukupika okwenyanga ezingu-28 lezingu-44 ngokulandelana kwabo kusiya ngokuphatheka kwabo kulelocala.

Ayixabene bakwethu, silwa loCALA kunye lomzali wakhe uSigilamkhuba, sidibane kwelizayo.

Ku-WhatsApp 0783185092 Email [email protected] yikho lapho elisithola khona.

Share This:

Sponsored Links

Survey


We value your opinion! Take a moment to complete our survey
<div class="survey-button-container" style="margin-left: -104px!important;"><a style="background-color: #da0000; position: fixed; color: #ffffff; transform: translateY(96%); text-decoration: none; padding: 12px 24px; border: none; border-radius: 4px;" href="https://www.surveymonkey.com/r/JRD3VTT" target="blank">Take Survey</a></div>

This will close in 20 seconds