WATSHA TSOTSI: Bafundi qakathekisani ukutaditsha hatshi ukudakwa

13 Aug, 2015 - 09:08 0 Views
WATSHA TSOTSI: Bafundi qakathekisani ukutaditsha hatshi ukudakwa

uMthunywa

IKHEFU lokunanza kwethu amaqhawe lamaqhawekazi esizwe kunye lebutho lakuleli lonyaka, seledlule. Silusizi ngoba lanxa isizwe sikhankase okungakanani, izingozi zasemgwaqweni zisihlasele kwathi umhlaba lo lawo ongasuthiyo wasidlela izihlobo labangane njalo. Kwabasitshiyileyo sithi lalani ngokuthula kukanti kwabasaphilayo, kasidinwa ukukhuthazana ukuthi sitshayele ngonanzelelo kunye lokulondoloza imithetho yonke yasemigwaqweni.

Kundatshana yethu yokucina saphelelwa yindawo ephepheni likazulu silokhe sisafuna ukuqhubekela kwezokutshayana lokubulalana. Yikho lapho esiqalisela khona lamuhla besesiphetha ngokuxwayisana labantwana bezikolo abakukhefu ngezezidakamizwa ukuze baqakathekise ukutaditsha hatshi ukudakwa beyengwa ngabanye ikakhulu abadala kulabo.

Kwezokutshayana, kulendoda eyaziwa ngegama lokuthi Paul okubikwa itshaye omunye wayo uBulisani Ndebele oleminyaka engu-25 eyokuzalwa ngemva kokuxabana etshwaleni. Lokhu kwenzakale koBadala eInyathi ngabo-11 o’clock ebusuku njalo kubikwa uPaul etshaye uBulisani ngenqindi. Bakwethu sihlala silazisa ukuthi ematshwaleni lapha yikho lapho okuqhamuka khona amanye njalo amacala amakhulu afana lokubulalana ngokwakho.

Akukhathalekile ukuthi lixabana ngani kumbe lenzani kodwa, zamani ukuba ngabantu abalobuntu, isineke lokuzithiba; lazi ukuthi impilo iqakathekile ukwedlula okunye konke. Khathesi sikhuluma kunje nje uPaul usesezandleni zamapholisa okutsho ukuthi sokuzindlala zodwa ngakwakhe.

UNdebele laye ulimele okokuthi sokumele atshitshele esibhedlela atshiye ezinye zonke inhlelo zakhe; kukanti ingabe ababili laba bebezithibile baxekana lengxabano kwaze kwaba kusasa ubulembu buka maGwebu sobuphelile; ingabe baqhubeke kuhle ngenhlelo zabo. Pho-ke kwalile kodwa isiphetho sibi bakwethu ngakho masingafiki esigabeni sokutshayana singabantu. Kulicala njalo kuyalimaza kumbe ukubulala ngokwakho.

Banengi-ke ababotshelwa amacala okutshaya abanye. Ngingeke ngabaqamba ngibaqede bonke kodwa uKhumbulani Ndlovu ohlala ku-1703 elokitshini le-DRC eHwange angisoze ngimtshiye ngoba etshaye umkakhe, isitsha esibuthakathaka. Angazi ubesengenwe yini yona intshumayelo yokulondoloza ukuthula ezindlini isidume kangaka.

Umfazi kasafakwa isandla bo! Licala njalo kukukhipha isithunzi kulezi insuku ngoba abantu bezakubona sengathi awusiyona indoda eqotho. UNdlovu uqhaqhe umkakhe ngempama sengathi ubesilwa lenye indoda yena ebanga indaba yemali nje lobambo lwakhe. Lonke lolodlakela silwesabela ukuthi lucina lucitshisa imiphefumulo yabanye abantu. Inengi labantu ababulala abanye ngalolohlobo licina lalo selizibulala. Pho besokusala bani? Kasixekaneni lomkhuba wolaka. Silukhuze siqinise uthando. Uthando kaluladlakela, kalula mona njalo kalula mhawu, kalula laka lokunye okunjalo. Uthando lulomusa lozwelo okuzindingeko ezimqoka ekulondolozeni ukuthula.

Ukubulalana kubi! Angazi ukuthi singatshumayezana lokukhuthazana kanjani ngalelicala bakwethu. Akukhathalekile ukuthi uphoxwe ngubani. Angabe engumkakho, umakhelwane kumbe uzibani, xola ulungisise udaba lwakho ngendlela enhle elokuthula kumbe esemthethweni okuzenza sonke siqhubeke siphila kuze kube lusuku lukaNkulunkulu; hatshi ukuthi sichithe igazi loluntu mahlayana nje. Ngizalubambela lapha udaba lokubulalana umbulali ejongile ngoba luvele luhlasimulisa umzimba sikhathi sonke nxa kukhulunywa ngalo. Yikho kusiba lezililo lapho okubhubhe khona umuntu ngoba kasikuthakazeleli lokhu.

Kodwa-ke pho nxa kusiba lomunye okwenza ejongile uthiwani? Umuntu osuke abe lochuku nje, umona kumbe ukuvumela ulaka abone sengani angabhodlisela phezulu komunye umuntu. Kodwa-ke esikunanzelelayo yikuthi akekho okumelayo ukufa komunye umuntu. Kasilweni lezingozi, izigilamkhuba, imikhuhlane lokunye hatshi ukutshayana lokubulalana!

Kwezezidakamizwa ngizalikhumbuza ngabacuphi beZimbabwe Republic Police abeCID Drugs and Narcotics Section abasebenza ebusuku lemini kundawana zonke zelizwe, emingceleni kanye lasemagcekeni ezindizamtshina besenqabela ukusetshenziswa, ukuthengiswa, ukuthwalwa lakho konke okunye okungenziwa ngezidakamizwa.

Baphatha njalo indaba zemithi yonke lokunye okunjalo, okungavunyelwa ngumthetho weMedicines and Allied Substances Control Act (Chapter 15:03). Ngokunjalo, bonke abangabe bephatheka kwezezidakamizwa yazini ukuthi akula lapho eliyakhona, liyatsha kuphela. Ikakhulu ngalesi isikhathi sekhefu ngoba abacuphi laba bayabe bevele begcwele kunye lasemalokitshini. Inengi litholakala lilamabhola embanje, o-Broncleer lokunye. Konke lokhu kuyahlanyisa njalo kuyabulala ngoba akulungelanga impilakahle yoluntu.

Bantwana bezikolo, lingayengwa ngabadala kulani besithi lisebenzise izidakamizwa ngoba bezalitshiya esithubeni selibotshwa lilodwa licine lingasabuyelanga ezikolweni. Taditshani liphumelele lilungiselele ikusasa elihle.

Amankazana asengozini yokukhomba acine engasaqhubekanga ngezifundo esezithwele izisu ezingelabanikazi.

Ubude kabuphangwa banawami. Fundani, likhule lizikhethele impilo enhle, hatshi ukusetshenziwa.

Hayi, kuhle ke bakwethu. Ayixabene, sidibane kwelizayo. Umlobi utholakala ku-(04)700171-9 Extension 3193; 0735752386/ 0716616987/0783185092/[email protected]/[email protected] / [email protected]

Share This:

Sponsored Links

Survey


We value your opinion! Take a moment to complete our survey
<div class="survey-button-container" style="margin-left: -104px!important;"><a style="background-color: #da0000; position: fixed; color: #ffffff; transform: translateY(96%); text-decoration: none; padding: 12px 24px; border: none; border-radius: 4px;" href="https://www.surveymonkey.com/r/ZWTC6PG" target="blank">Take Survey</a></div>

This will close in 20 seconds