Uncategorized

Umbono woMthunywa: Kungabe kunzima kepha kuyakhanya lapho esiyakhona

03 Jan, 2019 - 00:01 0 Views
Umbono woMthunywa: Kungabe kunzima kepha kuyakhanya lapho esiyakhona UKhmrd Emmerson Mnangagwa

uMthunywa

SESIWUGQIBILE umnyaka ka2018, kunengi okwenzakeleyo empilweni zethu kanye lasesizweni sakithi. Kunhlangothi ezehlukeneyo zempilo zethu sithuthukile kodwa siphinde njalo sahlangana lobunzima obehlukeneyo  obutshiye impilo zethu zihlakazekile. 

Phakathi kwakho konke lokhu ithemba kasililahli, kungabe kunzima lapho esikhona kodwa-ke ithemba kalibulali kungakho sithemba kuzakuba ngcono ngokuya kwesikhathi.

Inyanga kaNcwabakazi yomnyaka odluleyo izahlala ikhunjulwa linengi labahlala kuleli. Umkhonomi welizwe waphenduka kanye satshaywa kwazwela kathathu. 

Inengi lezizalwane zakuleli besezilinde ngamehlo abomvu ukuvalelisa umnyaka lo obafake phakathi kobunzima  njalo sikhangelele okungcono kulo umnyaka esesiwungenile.

Izisebenzi zamankampani ehlukeneyo, abazisebenzayo kanye lezisebenzi zikaHulumende ziphakathi kwetshe lembokodo ngoba imali eseziyihola isiyingcosana nje ngenxa yokukhwezwa kwentengo yempahla ehlukeneyo elizweni. 

Lanxa isimo sisibi, uMongameli welizwe lethu uEmmerson Mnangagwa kazange atshaye inja efihla umphini kodwa wakubeka egcekeni njalo kwaba sobala kuye wonke umuntu ukuthi njengezizalwane zakuleli kumele siqinisele sonke nje ukuze umkhonomi welizwe lethu uvuselelwe. 

Ubuhlungu esibuzwayo khathesi ngobesikhatshana nje buyedlula. Bufana nje lowesifazana ohelelwayo oba phakathi kobuhlungu obukhulu ngesikhathi ebeletha kodwa obumane buphele nxa esephethe usane lwakhe. Yikho kanye okwenzakalayo ngesikhathi kulungiswa ilizwe, yebo kambe kuzakuba buhlungu kodwa kuyedlula.

Ubunzima lobu yisisekelo sokulunga komkhonomi welizwe lethu. 

Umphathintambo wogatsha olubona ngokusetshenziswa kwemali ngesikhathi esethula ibhajethi yomnyaka lo wabopha amabhawudo ngokwehlisa indleko zokusetshenziswa kwemali. Wacaca njalo ukuthi kumele kubenzima njalo kube buhlungu ngaphambi  kokuthi umkhonomi wethu ulunge.

Kuyafana-ke lathi njengezizalwane zakuleli ngoba kude lapho esivela khona yikho nje kumele sisebenzisane labakhokheli bethu silungise ilizwe lethu.

Singalibali ukuthi inhloso kaMkhokheli wethu yikuthi kusiyafika umnyaka ka2030 umkhonomi wethu ube usuyi- middle income economy. 

Kungakho-ke lanxa siphakathi kobunzima singalibali lapho esiyakhona ngoba lanxa indlela ilameva izancentwa ibenhle ihambeke futhi.

Sibonga isisekelo esesifakwe nguMongameli wethu sokuzama ukuqeda ubugwelegwele elizweni, imizamo yokuthuthukisa inhlangothi ezehlukeneyo ezifana lezakhiwo, imigwaqo, ukusungulwa kwamaphurojekithi atshiyeneyo, ukuncediswa kwabalimi ngaphansi kohlelo lukaHulumende lweCommand Agriculture kanye lokuvulwa kwamankampani ngenhloso yokuthi izizalwane zakuleli zithole imisebenzi kanye lokudla.

Ingqobe isisele kithi njengabantwana besizwe seZimbabwe ukuthi sibambisane silandele umkhokheli wethu sivuselele umkhonomi welizwe lethu. 

Sitshayela abakhokheli bethu ihlombe ngokuba lombono omuhle wokuthuthukisa ilizwe lethu.

Share This:

Sponsored Links