Ukuhlaziya inkondlo: Ugqozi Lwezimbongi

02 Mar, 2015 - 15:03 0 Views

uMthunywa

Silo Charles Dube

Ukuhlaziya izinkondlo kuyaqhutshwa

Ugqozi Lwezimbongi luqoqwe nguP Mpofu

Isihloko senkondlo – Uthando

Imbongi nguO L Mlilo

Imbongi uO L Mlilo usipha umbono ngothando kubadala labatsha. Olwabadala seluthombile njalo selujiyile. Abatsha abaluzwisisi uthando olujiyileyo, olumqoka oluzikileyo ngoba bona lokho abathi luthando imbongi ithi ligugu nje kuphela. Ngasebadaleni lakho kunjalo. Bakhona abangaluzwisisiyo uthando oluzikileyo ngoba badonswa lihuha nje kuphela.

Lokhu kutsho ukuthi bathi labo baphakathi kothando kanti badonswa nje yisifiso sokuba sethandweni olujulileyo. Imbongi yona ikubeka sobala ukuthi olwabo seluthombile, njalo selujiyile. Alusacengeki olwabo uthando okutsho ukuthi olwabo luzikile, luqinile. Akula ongabehlukanisa labo ababanjaniswe luthando olujiyileyo, oseluthombile olungasacengekiyo.

Loluthando lwembongi kalufani lolwabatsha oluligugu into ephelayo, njalo lona kaludonswa lihuha njengolwabanye abadala abacabanga ukuthi basethandweni kanti bathathwa ludumo nje uthando lwakhona luzixegela lungazikanga.

Luphanga lutshabalale kungaba lesikhubekiso esincane. Ngakwelinye icele olujiyileyo luhlala kuze kubenini. Kaluphanjaniswa yizikhubekiso lanxa zinkulu kumbe zincinyane.

Iqhubekela phambili imbongi isifundisa ukuthi imithambo yothando oluzikileyo, olujiyileyo kayitshi. Luyaphambili luvutha uthando oseluthombile kanti njalo kuthiwa inziki yothando kayiladondolo.

Lokhu kungabe kusitsho ukuthi uthando oluzikileyo, oluqinileyo kaludingi kusekelwa emaceleni ngezinye izinto ngoba vele lona luzikile, lujiyile njalo lujulile. Imbongi ithi iyalwesaba lolosuku. Suku bani lolo?

Kungaba lusuku lokufa komunye wakhe ngoba lokho sekuyakutsho ukwehlukana kwabo kokuphela. Ngaleyo ndlela ziyabe sebolile lezontabo ebezibophe olwabo uthando. USuku lokufa luyesabeka kumbongi ngoba lusitsho ukuphela kothando lwabo.

Ilesifiso imbongi ukuthi lanxa kunjalo yena lowakwakhe bengaqhubana baphile isikhathi eside kungabikhona ofayo phakathi kwabo besekucenga osekwajiya. Nxa omunye esedlule lokho kucenga osekwajiyayo.

Imbongi ithi phendu ikhangele emuva le kunsuku ezadlulayo, umhlaba usese lentombi ezinhle ezincwaba, amaklwinti phela. Abantu labo besaziphatha kuhle belo buntu. Leso sikhathi sokuzithoba lokuziphatha usiqathanisa lesakhathesi, lapho atshela khona uZulu ukuba sekungene umtshazo. Umtshazo ngumqando obakhona ebusika obunisa izihlahla kunye lezithelo.

Umtshazo ewutshoyo lapha imbongi yikungahloniphi, ukungaziphathi osekufikele abatsha kwaguqulu. Imbongi kusobala ukuba ilikholwa ngoba nxa izinto sezimi kanje isibuza kuMdali, uSomandla ukuba nga kwenzenjani kunzalo yakhe, sekuluvilibana kungasakhanyi phambili ukuthi kambe kuyiwa ngaphi? Lanxa kunjalo ithembela kuMdali wayo, yena olithemba layo.

Share This:

Sponsored Links