Singamvumeli uCALA ezigabeni zethu

19 Feb, 2015 - 09:02 0 Views
Singamvumeli uCALA ezigabeni zethu

uMthunywa

Silo Hlahlani Ndhlela kuMthunywa
Yebo ye, akusilima sindlebende kwaso. Kodwa, uNkulunkulu laye usilaya esithi kumele simele iqiniso njalo singafakazeli owakwethu okungamanga. Kuluthando oluhle bakwethu ukuphumelana egcekeni uma omunye wakho esona. Kumvikela ekuqhubekeni esona aze ayowela emalahleni okugwetshwa kabuhlungu esedale icala elikhulu kodwa ebelingenqabeleka. Angikhulumi ngesihogo somlilo, leso siyasazi sonke. Sisesekhonapha emhlabeni, kasiphathisaneni siphile impilo emsulwa ngokwalana loCALA ezigabeni esiphila sikuzo. Ukulimukisana kungehlula, obanjwe edala icala lakhe saze sambona ngamehlo, kasimphathiseni ngokufakaza icala lakhe emapholiseni lasemthethwandaba ngokufaneleyo ukuze angakuphindi njalo abanye labo bengalokothi badale amacala. Singalindeli ukuthi, “ah, vele mina ngangisazi ukuthi kakula lapho ayakhona”, umuntu esedale inkemenkeme yendaba kumbe esefile ebulawelwa icala elithize ayelidala simkhangele.

Abacuphi benu lawo wonke amapholisa eZRP balakho ukuliphathisa ekuvikeleni indatshana zakoCALA ezisungula zibonakala sengani kaziqakathekanga zona ziphetha sezizinkemenkeme zendaba kumbe ezicina sezibangela ukudalwa kwamacala amakhulu kusasa. Dlelanani labo ngokusemthethweni linqobe bakwethu. Bikani zonke indatshana zezamacala. Ngithemba lisakhumbula ngisithi umthwentwe uhlaba usamila. Lezo zenzo ezikhomba ukuthi umntwana kumbe isihlobo sethu, bangasilethela udubo kumbe ingozi kusasa, zibikeni. Lokho likwenza ngenjongo yokuphathisana kusesemasinya bakwethu hatshi ukubophisana kuphela.

Kwezesibaya sesizwe, silombiko wenkomo ezavunjululwa ngamapholisa eZRP abona ngezesibaya sesizwe esiqintini samapholisa esaziwa ngelikaLupane Police District esipholiseni. Lesosiqinti yiso esiphatha indaba zezifuyo emangweni ogoqela iLupane ngokwayo, iNyamandlovu, iNsuza, eTsholotsho lazo zonke ezinye indawo ezigqagqeleyo. Baqhuba umsebenzi omuhle kabi besebenza lomanyano wabo lozulu lapho okwatholakala khona inkomo ezilophawu lomuntu alwetha igama lokuthi, ‘KBZ.’

Ngithemba lisakhumbula njalo bakwethu ngilikhuthaza ukuthi ukusetshenziswa kwemitshiso egoqela esawuthi yi-personal brand ngesiNgisi kuhle.

Siyalinxusa-ke lonke abalemitshiso emihle-le njalo emveza lula umnini wesifuyo. Yanini emahofisini amapholisa aseduzane lani uma lingabanikazi. Kumbe, ololwazi lwalapho umnikazi walezozinkomo angabe ekhona thintani uSergeant Manyangadze kunombolo zikamakhalemkhukhwini ezithi 07123378768.

Amacala agoqela adalwa ngonondindwa besazi, elokuhlukuluzwa kwabo njengabantu besifazane hatshi njengabomahotsha kodwa behlukuluzwa bekulowomsebenzi wabo azwisa ubuhlungu. Singeke sakhethela umphakathi umsebenzi wokusebenza kodwa sithi thina, ukuphila ngecala kuvele kubi. Phela kunzima ukwehlukanisa impilo kanondindwa leyesela kwezokwethulwa komthetho. Nxa ngikhuluma ngobusela, lizakhumbula bakwethu ukuthi licala elizimele lodwa okokuthi isela lingatshontsha ngokugqekeza, liyabe lidale amacala amabili.

Ukugqekeza licala eliphathwa ngabacuphi beCID ngoba ligoqela inotho yomuntu kumbe eyelizwe. Ogqekeza endlini yotshani ulaso isibindi kumbe ithuba lokukhula kulowomsebenzi wakhe aze agqekeze esitolo ngakho siyabe sifuna ukulugqiba lolodubo luseselutsha.

Emacaleni okugqekeza sihlala sikhuthazana ukuthi:-
Otsotsi badinga impahla eyinotho egoqela ama-plasma, imali, ama-laptop, omakhalemkhukwini lokunye okunjalo okuqakathekileyo;

Otsotsi bagqekeza bejonge ukudala amanye njalo amacala agoqela ukudlwengula, ukweba, ukubulala lamanye anjalo;

Ngakho-ke zizameni bakwethu izixwayiso zethu. Abanengi bathi ziyasebenza. Ngitsho njalo ngoba bekhona abaqhubeka betshontshelwa izigqoko zisencingweni ebusuku kumbe impahla eyinye ethize eqakathekileyo egwegwa ngencingo kumafasitela ayabe engavalwanga abanikazi belele mhlawumbe ngoba kutshisa kakhulu bedinga umoya omnandi.

Phela angithi sixwayisana nsukuzonke ukuthi masihluthuleleni izivalo zethu, sivale amafasitela njalo singalali obukaBhuka ngoba otsotsi kabalali. Siyalibonga-ke bakwethu ngoba abazilandelayo lezozixwayiso zethu bayasithinta besithi bacina kudala ukutshontshelwa. Bathi amacala sebewazwela komakhelwane. Bancwebeni indlebe omakhelwane labo libazise ukuthi kumele basuse yonke impahla abacabangela ukuthi ingatshontshwa emehlweni ezigilamkhuba.

Imali lingayichayi mahlayana-nje. Osomabhizimusi sibakhuthaza ukuthi baqhatshe onogada kumbe ukumanyana labenhlelo zamapholisa abazimisela ukusebenzela isizwe belinda ezigabeni abahlala kuzo, abeNeighbourhood Watch Committee. Bazimisele ukulinda lokubhodabhoda lapho abahlala khona bevikela ukudalwa kwamacala.

Sikhuluma kunje-nje, kulabosomabhizimusi abanengi abagqekezelwa endaweni yinye eSt. Mary’s yase Hwange budebuduze lesivande seIrrigation yakulowomango abatshontshelwa langalinye. Ubuhle obukhona bakwethu yikuthi bayajabula-ke osomabhizimusi labo ngoba amasela akade ebahlupha agoqela omunye owaziwa ngelikaClayton

Mpofu atshiswa ngabacuphi weqela phezulu.
Siyalibonga-ke bakwethu ngoba wonke lowomsebenzi omuhle kangaka ufezeka lula ngenxa yosekelo lwenu. Sidibane njalo emavikini azayo. Kasidinwa ukuphatha izindaba elizifunayo lina ngoba sisebenzela lina mahlabezulu. Ziletheni.

Umlobi ngomunye wabasebenzela emahofisini ezobudlelwano beCID lomphakathi. Phosa elakho ZulukaNdaba ngeziphathelane lezokulondoloza impilo yoluntu, ukuthula lokugcina umthetho wesizwe.

Ungamxhuma  0735752386 / 0716616987 / 0783185092 kumbe ebulenjini ku-[email protected], kumbe [email protected]

Share This:

Sponsored Links

Survey


We value your opinion! Take a moment to complete our survey
<div class="survey-button-container" style="margin-left: -104px!important;"><a style="background-color: #da0000; position: fixed; color: #ffffff; transform: translateY(96%); text-decoration: none; padding: 12px 24px; border: none; border-radius: 4px;" href="https://www.surveymonkey.com/r/JRD3VTT" target="blank">Take Survey</a></div>

This will close in 20 seconds