‘Asifuyeni inkomo zochago’

23 Apr, 2015 - 15:04 0 Views
‘Asifuyeni inkomo zochago’

uMthunywa

Ethel Ncube
ABALIMI benkomo zochago sebekhuthazwe ukuthi bangafuyi inkomo lezi bekhangelele ukuthola inzuzo ngokuthengisa uchago kodwa kumele bazi ukuthi inzuzo yabo ivela ekuthengiseni amathole enkomo lezi.
UMnumzana Cosmas Muzunde onguLivestock Production Officer ubikele iphephandaba likazulu ukuthi umlimi ofuye inkomo lezi kumele abone ukuthi kazihambi umango omude njalo zithola ukudla okwaneleyo.

“Inkomo zochago akumelanga zihambe umango omude ngoba ziyabe zisindwa ngumbele wazo umkhulu.

“Kukanti-ke akumelanga futhi ziswele ukudla ngoba yiyo kuphela indlela yokuthi zehlise kakhulu,” kuchaza uMnu Muzunde.

Uqhubekele phambili wathi utshani obudliwa zinkomo lezi kumele bunakekelwe kuhle njalo nxa zingabunyathela kumele zitshintshelwe kwamanye amadlelo lobo tshani busale bulungiswa kutsha.

Kubikwa kulemihlobo emibili yenkomo lezi i-jersey iziyinhlamvukazi lezinye ezilombala omhlophe lomnyama.

UMnu Muzunde uthe umhlobo wenkomo lo akumelanga ulandelwe zinkomo nje kodwa kumele zilandelwe yinkomo yomhlobo ofanayo.

“Umlimi ulakho ukusebenzisa indlela ye-artificial insermination ukuze inkomo lezi zimithe njalo ulakho ukuqhubeka ezisenga kuze kusale inyanga ezimbili ukuthi zizale.

“Ingazala umlimi kumele abone ukuthi inkomo yakhe iyamunyisa ngoba zingamagwala njalo kumele ithole lithole uchago lwakuqala ngoba luyilo oluvikela ithole lelo emikhuhlaneni,” kulandisa uMnu Muzunde.

Uphinde wagcizelela ngokuqakatheka kokuthi lo ozisengayo azisenge ngesikhathi esifanayo ukuze zingahlukumezeki.

“Inkomo zochago zisengwa amalanga angu-305 ngomnyaka njalo ngaleso sikhathi umlimi kumele abambe isikhathi ukuze zingahlukumezeki.

Nxa zisengwa ngehola lesithupha ekuseni langehola lesibili emini kumele zisengwe nsukuzonke  ngaleso sikhathi hatshi ukuthi kuguqulwe isikhathi ngoba lokhu kungazenza zicine zingasehlisi kuhle njalo kuqakathekile ukuthi ozisengayo ahlale egqoke impahla ezifanayo,” kuchaza uMnu Muzunde.

Inkomo lezi kumele njalo zihlale zidozwa ukuze zingahlaselwa yimikhuhlane efana lezibungwana eziba phakathi emzimbeni ezibizwa ngokuthi ngama-internal parasites njalo lapho ezizalela khona kumele kufafazwe imithi.

UMnu Muzunde uphethe ngokuthi inkomo zochago zilenzuzo enengi kakhulu ekuthengiseni amathole hatshi ekuthengiseni uchago ngoba umlimi ulakho ukuthengisa ithole ngemali engange $2 000 kusiya ku-$3 000.

Share This:

Sponsored Links

Survey


We value your opinion! Take a moment to complete our survey
<div class="survey-button-container" style="margin-left: -104px!important;"><a style="background-color: #da0000; position: fixed; color: #ffffff; transform: translateY(96%); text-decoration: none; padding: 12px 24px; border: none; border-radius: 4px;" href="https://www.surveymonkey.com/r/JRD3VTT" target="blank">Take Survey</a></div>

This will close in 20 seconds