Uncategorized

Abakhokheli abakhulumisane nge-xenophobia

23 Apr, 2015 - 15:04 0 Views
Abakhokheli abakhulumisane nge-xenophobia

uMthunywa

UKUCHITHWA kwemiphefumulo abantu abasakwenzi nto ezilayo, sebekwenza angani yikubulala inkukhu nje.
Iviki ephelileyo ibingalula kuye wonke umuntu olesihlobo sakhe esaphaphatheka saya eGoli ngenxa yokufuna umsebenzi njengoba imisakazo kanye lamaphephandaba abe equkethe indaba ehlaba umxhele  ngitsho yona eye-xenophobia.

Ngesikhathi amazwe ezwekazi leAfrica elwisana lombuso wabamhlophe kungakhathalekile ukuba lo uvela kuliphi ilizwe kumbe uzelwe ngubani sekusuke kwathini abansundu sebevukela abansundu?

Ukubambana yikho okwenza kwanqotshwa isitha. lamuhla igazi leAfrica yilo eselihlamukela eyinye inzalo yeAfrica.

Ukungena kwelinye ilizwe kubangelwa yizizatho ezithile kungakho nxa umuntu engene kwelinye ilizwe ukumbulala kungabe kuyilo na icebo elingenza abanye bengabuyi kulelo lizwe?

Isenzo se-xenophobia sifana lesomuntu othi edlelwe amabele zinkomo zikamakhelwane abulale inkomo ezidle amabele akhe. Nxa umakhelwane engathi nanko  amabele akho  adliweyo ngicela inkomo zami ungazivusa na?

Okusuka kujinge uzulu yikuthi kanti yena uMongameli wakwele South Africa akulacebo yini angalithatha.

Ukuthula kumbe ukuphuza ukuthatha amanyathelo kungenza kube lomvukela kulelo nxa amanye amazwe eAfrica engangenela esesola ukubulawa kwezizalwane zabo.

Yebo kambe kwaba lezigwenxa zomlomo lapho inkosi yamaZulu uGoodwill Zwelithini ekhuluma engazi ukuba ukhwezela indaba enzima kangaka.

Amazwi enkosi yamaZulu le azenza kucine kudwetshelwana imizila lemingcele ukuba owangale kabe ngowakhonale kodwa lokhu akungeke kusisendawo njengezwekazi leAfrica  ngoba sivele sidlelana ezintweni ezehlukeneyo njalo kulakho ukusikhipha isithunzi sethu.

Ukubakhona kwalezo zizalwane okuthiwa zingene ngokungekho emthethweni angithi kuthuthukisa umnotho walelolizwe. Angithi kuphucula lendawo yakulelo lizwe.

Kungumbono woMthunywa ukuba  ukukhethana ngemihlobo lokhu akuphele ngoba kungayisikho okwakukhankaselwa zinkokheli ezifana labo Julius Nyerere, Samora Machel, Nelson Mandela, Kenneth Kaunda kanye loMongameli wakuleli, uKhomuredi Robert Mugabe.

Inkokheli lezi zazilwisana locindezelo lwabamhlophe, kwakuncediswana lasempini.

Okwenzakala kweleSouth Africa sokudinga umhlangano wesiphangiphangi ngoba abantu abasabuquthi ubuthongo ngabafowabo, ngabantwababo kanye lezihlobo zabo ezikulelolizwe.

Nxa ibutho leSouth Africa lisehluleka ukuqeda lokhu kungcono batsho kungeniswe amabutho akwamanye amazwe ayingxenye yeSADC ukuze kuqedwe lobubudlwangudlwangu.

Akudingakale indlela zokuthi abokuza kulelo babiselwe kibo hatshi ukubaphatha ngalesi isihluku esisibona sisenzakala.

Abakhokheli bamazwe abakhulumisane hatshi ukuthi abantu bafake umthetho ezandleni zabo.

Ekucineni ilizwe leSouth Africa lingawa kwezomnotho ngoba abokuza kulelo beyibo njalo abaphethe imisebenzi ethuthukisa inotho yabo.

Share This:

Sponsored Links

Survey


We value your opinion! Take a moment to complete our survey
<div class="survey-button-container" style="margin-left: -104px!important;"><a style="background-color: #da0000; position: fixed; color: #ffffff; transform: translateY(96%); text-decoration: none; padding: 12px 24px; border: none; border-radius: 4px;" href="https://www.surveymonkey.com/r/JRD3VTT" target="blank">Take Survey</a></div>

This will close in 20 seconds