0-LEVEL: Ukuhlaziya inkondlo, Woza notho yezolo – Jerome R Nyathi

19 May, 2016 - 00:05 0 Views

uMthunywa

IMBONGI kule inkondlo ikhuluma ngamagugu ezolo, endulo phela, lapho abantu bebeziphathe kuhle, bephila impilo yokuhloniphana, lokwazisana. Abantu izolo bebephila impilo yokuhlonipha lokwazi uMdali, yikho nje kuthiwa bebelalela ilizwi likaLizwi. Ngencwadi engcwele iBhayibhili, uLizwi wayenguNkulunkulu. Okukhanya mgceke lapha yikuthi imbongi ithi abantu bakhathesi sebekulahlile obekubaphilisa kuhle kudala. Abantu bakhathesi abasalandeli imikhuba yezolo ebiyinotho yesizwe.

Okumele abafundi bakunanzelele lapha yikuthi inotho le okukhulunywa ngayo lapha kasinotho yemali kumbe izifuyo , hatshi. Yinotho yokuziphatha kahle abantu behloniphana njalo behlonipha umdali wabo. Ngenhlonipho ebikhona izolo umhlaba lawo ubukhazimula. Imbongi ilesifiso ukuthi leyonotho, eyimpilo yezolo aluba iyavela bayihloniphe ngokuviyoca. Ukuviyoca kutshengisa inhlonipho kulowo oviyocelwayo. Impilo yakhathesi isiguqukile kayisela thando njengeyendulo.

Imbongi iyabuza ukuthi lungaphi uthando lwezolo labo lubathandele? Kuveza obala ukuthi kalusekho uthando.

Uthando obelukhona endulo belugcina abathetheneyo bethandana kakhulu. Uthando lolo belugcina abadala labatsha bethandana. Ngenxa yalolo thando obelukhona lezizwe bezizwisisa. Abantu bebethandana bezwisisana kungelakwehlukaniswa ngumhlobo kumbe ngumbala.

Konke lokhu kufakazwa yila amazwi athi, “Phela belugcin’abathetheneyo bengamathe lolimi, Lona belugcina’abadala labatsha bethandana, phel’ubone lezizwe bezizwisisa. Impela bekungelamhlobo lob’mbala”.

Imbongi ixwayisa abantu kunye layo ukuthi kabathandaze ukuze luthathwe lolothando lubathandele. Ngenye indlela kalusekho lolothando obelukhona izolo yikho imbongi ithi mabathandaze ukuze lolothando obelukhona endulo luthathwe labo lubathandele.

Njengoba ngitshilo ngaphezulu, izinto ezinengi seziguqukile empilweni yabantu. Uzwelo obelukhona izolo kalusekho khathesi yikho ibuza imbongi, “Kambe luph’uzwelo lwezolo na?” Uzwelo lolo obelukhona kuthiwa beluzwela isidalwa sikaMdali. Abantu bebemazi umuntu ohluphekayo bamzwisise kodwa kalusekho lozwelo selunyamalele abantu basala enkangala. Kusobala ngoba imbongi ithi nanko sebekhangelelana emanzini ilanga libalele nje.

Lokhu kuveza sobala ukuthi abantu abaselakuzwelana, othi uyahlupheka kancedwa, ukhangelelwa phansi kanti izolo bekungenjalo ubelalalelwa ancediswe. Imbongi isizibuza ukuthi, “Buyeph’ubuntu bomuntu na?” Abantu kabaselabuntu ngoba kabasela sihawu sokuzwela ophakathi kohlupho. Kungasenani imbongi icela ukuthi maluzalwe uzwelo bazwelane bababaze. Iyabuza njalo kukhokho wayo imbongi ukuthi lungaphi uzwelo lwezolo?

Uzwelo lolo lwalungakhohlwa okhokho Kanye lasebeluphele abahamba bekhokhoba.

Ngamanye amazwi abatsha babebazwela okhokho kanye labagugileyo asebekhokhoba. Babezwelwa usizi njalo behlonitshwa. Uzwelo lolo olwalukhona lwaluletha uxolo ebantwini lakumvelo. Uzwelo olwakhona lwaluhlonipha uMdali kanye lesidalwa esingumuntu. Uzwelo obelukhona beluqakathekisa umuntu. Imbongi iyalufisa lolokholo ize ilubize ithi  maluze ukuze bakholise.

Share This:

Sponsored Links