WATSHA TSOTSI: Ukutshontshwa kwemota

31 Aug, 2017 - 02:08 0 Views
WATSHA TSOTSI: Ukutshontshwa kwemota

uMthunywa

AMASELA atshontsha izimota atshiswa njalonje ngamapholisa kodwa akakhafuleli amathe phansi. Kuthiweni pho?

Azaqhubeka esitsha-ke, sikhalela imuli zabo, abantwana lezihlobo. Kodwa-ke, ngokwembala akekho ongathakazelela ukutshontshelwa impahla yakhe eqakatheke njengenqola yomlilo!

Kundatshana edluleyo sixwayisane ngamasela atshontsha ehlomile ejonge amagalaji athengisa amafutha ezimota.

Lamuhla sikwabatshontsha izimota ngokwazo. Phela lababantu basuke baqeqetshe ekubeni lendlela ethile kumbe ukuhlosa impahla ethile. Abanye ngabatshontsha imitshina yakulezi insuku egoqela ama-laptop, omakhalemkhukhwini, kukanti abanye ngababomabonakude kuphela, abanye ngabezenwele zabomama lezi (hair piece), abanye ngabokudla kuphela, abanye ngabotshwala kuphela, abemali labo bajonga khonokho lanxa nje amasela wonke la engayitshiyi imali lapho ayifica khona. Amanye amasela ngajonga imihlobo ethile yezimota efana lama Honda Fit njalo njalo. Bayaziwa-ke bonke lababantu njalo bayatsha kuphela.

Abanye babantu ababotshiweyo nguFarai Nhiwatiwa obetshontsha izimota ehlomile eqhuba lumsebenzi wakhe eloDominic Tichaona Tichavangana abebengakhethi ukuba imota abayifunayo bayithole ngaphi. Bakwethu nxa umthetho usukuficile, phola umele umlandu owetheswayo uze uphele. Angithi uvele uyawetheswa nje lowomlandu wena ngokwakho usesemsulwa. Pho ulwisanelani labomthetho, ukubaleka kumbe ukucatsha. Nxa ungakuthandi ukuqondana lomthetho, khafulela amathe phansi utshiyane lokuwephula.

Ikakhulu amasela, phela kuyinjongo lokhu kwephula umthetho ngaloluhlobo. Kundatshana edluleyo sazisane ngobubi bokulwisana lamapholisa sisithi uTawanda Prince Maregere waseEpworth owabotshelwa ukweba eChipinge, ulimele. Usesibhedlela lalamuhla ngemva kokulwisana lamapholisa — akulunganga. Amalungelo kametheswacala manengi njalo acacile kusisekelo sombuso welizwe. Ngalibonisa ngawo ngaphambilini, ayasebenza. Ukulwisana lomthetho yikuzihlupha.

Esinye sezibonelo zesixwayiso lesi nguFarai Nhiwatiwa loDominic Tichavangana abahlala koBulawayo. Ababili laba bazame ukubalekela umthetho ngemva kokubotshwa, batsha njalo labo bonke abanye abacatshileyo, ukubaleka kumbe abacabanga ukuba bangabalekela umthetho, kababekwazi ukubana bazakutsha kuphela. Ukutshontsha kubi.

Yikho ngisungule indatshana yethu ngibuza ukuba kwenziweni nxa amasela eqhubekela phambili esona ngamabomu?

Nampo-ke oDominic mhlobo wami baqaphele, elakusasa kalaziwa. Ikakhulu yena uDominic lo, ukumbona nje, tshela amapholisa aseduzane lawe. Phela abadala bathi ingaqhoba ithambo iyajayela. Tichavanga, phuma emlindini uzibike ngoba kakwaziwa okuzenzakala mhlazana usitsha njalo. Banengi bephuma emajele sebedle i-mustard yokweba.

Sebesiyatshontsha “ngohlonzi lwaphezulu”, – “sebeqeqetshile.” Bathi nxa bese”kholeji”, bafundisane amacebo okulolonga umsebenzi wabo lo. Balakho futhi ukuthi ngesikhathi bebalekela umthetho, badlule behwitha eyakho imota ukuze beqe badliwe ngumswenya. Kodwa-ke, bayatsha kuphela kunjalo. Icebo yikwekela ukona ngoba kuvele kubi kuye wonke umuntu.

Abantu ababalekela umthetho laba badlula lokungena phakathi komphakathi njalo abanye siyabazi lokubabona ngezenzo zabo. Kasizivikeleni ngokubacebisa ukuba baxekane lemikhuba emibi. Nxa kusala ncwebani amapholisa aseduze indlebe. Yizo izisebenzi zenu ezafungela ukulihlenga, ukulivikela kunye lokuligcina lonke kunye lazo izigebengu lezi. Angithi zingabantu abalelungelo lokuphila lazo?

Omunye obotshiweyo nguGivemore Chisango (38), otholakale elempahla eyingozi edubukayo, amadalameda lokunye okusetshenziswa emigodini yokwemba amatshe aligugu (explosives). Lokhu kusisa kolunye lwezindaba ezacelwa nguzulu ezomthetho weExplosives Act olawula izindaba zempahla edubukayo le esiyaziyo sonke ukuba iyingozi.

UGivi ubotshelwe eSigodini njalo kucatshangelwa ukuba impahla le isetshenziswa ekutsheketsheni okungelinye njalo icala eliludaba olusegudwini. Kubikwa ekutsheketsheni lapha kwenzakala izinto ezinengi njalo ezinzima.

Umhlaba uthi uhlaba unje bakwethu, sisuke siwungezelele ubukhuni bawo ngomona, ubugovu, ubuhwaba lobuminamina — ikakhulu khona emigodini yezenjiwa ngokungekho emthethweni lapha. Kudalwa amacala agoqela ukutshontsha, ukubulalana, ukuthelelana igcikwane leHIV kanye lobuqili lokunye okunjalo. Ubhadale ifayindi ye
$20-00 uChisango kodwa kakutsho ukuba yimali encane le. Phela kayibhadalwa njengesikwelede, uyabotshwa, uthathelwe olakho, ucatshangelwe lokhu lalokhuya, uzihlenge lokuzigeza, ube ungelayo esambeni leyomali, ukutholakala kwayo kunzima ngoba usesitokisini.

Kasizameni ngamandla wonke ukuphila impilo emsulwa bakwethu. Sidibane kwelizayo sesiphatha ezokwemba amatshe aligugu ngokungekho emthethweni. Sizazibambanisa lezamacala okuzingela.

Feedback — [email protected]

Share This:

Sponsored Links