Kasihlebi muntu silwa lecala

07 Oct, 2016 - 00:10 0 Views

uMthunywa

SIYALIBONGA mahlabezulu ngosekelo lwenu elisipha lona mihla yonke. Kungabe kusemidansweni yokukhankasela ukuphungulwa kwamacala, empini yakoCALA lomzali wakhe uSigilamkhuba ngokwayo kunye lasempilweni nje — likhona!

Phela angithi besisonke enkundleni yeHwange Colliery ngolweSihlanu lakweyeChinotimba eVictoria Falls ngoMgqibelo sikhankasela ukuthula lokwenqatshelwa kokudalwa kwamacala ezigabeni zethu.

Silabantu ababili ababanjwe ngamapholisa ngemva kokuncwetshwa indlebe nguzulu. Zulu kaNdaba ubiya uthango logagu uvikela ukudalwa kwamacala. Uthi nxa uhlasela uhlasele okwempi kaTshaka ngokwayo — kakusali lutho. Ngubani ongema endleleni yakho?

Umuntu wakuqala esikhuluma ngaye lamuhla ngobotshelwe eHwange esetheswa icala lokungena endlini yomunye umuntu ngokubulala isihluthulelo ejonge ukweba. Esephakathi wayifeza ngempela injongo yakhe le watshontsha umakhalemkhukhwini wohlobo lweHuawei obiza $100-00. Waphuma-ke wazitshela ukuba sephumelele kanti kabuzanga elangeni. Yathi isiwuzwile umbiko walesisiga impi yomanyano kazulu lamapholisa yahloma yaphelela yasabalala yaqansa imiqanso yakhilikithela kunye lezindonga idinga ukuba angabe engubani olalowomona.

Dukuduku elinye lamajumo aphunywa ngelinye lamaqembu alomanyano lathela izithelo lamjimba uOliver Matshaya Ncube oleminyaka engu-45 ubudala oweTshanke yaseHwange esingesinye sezigaba ezingaphansi kukaNduna uNekatambe. Habe, kutheni Mnumzana Ncube uthwalisa umphakathi kanzima kangaka ngokweba? Akasaphenduli lokuphendula uNcube.

Uzulu uthe emuthi qithi kubacuphi beCriminal Investigation Department (CID) babe sebecuphe baphelela ngesikhatshana nje. Phela umuntu ulelungelo lokumiswa phambili kukamahluleli wemthethwandaba amahola angu-48 engakedluli. Ngokunjalo, kwathi ngemva kokuqoqwa kobufakazi bonke obufaneleyo, amaCID abe eseliqedile i-docket uNcube esesiya emthethwandaba.

KoMantshi uOliver wafika wazama lokhu lalokhuya kodwa kwehlula ngoba ubufakazi obabuqoqwe ecaleni lakhe babubunengi kakhulu. Ngokunjalo, wathonisiswa uMatshaya watholakala elecala lokungena endlini yomunye umuntu engelamvumo lelokutshontsha. Isigwebo sakhe sibe ngesokuhlala ejele okweminyaka emithathu egcweleyo, esebenza gadalala engaholi abantwana belamba. Yibo obunye bobubi bokudala amacala lobu. Kulezi insuku usuku lunye lunzima ukuba lungedlula kungekho okwenzileyo. Pho iminyaka emithathu-ke?

Owesibili esimethula njengesibonelo sobubi kumbe umnyama wokwephula umthetho ngulo elimbona kusithombe esikundatshana le. Lo nguThembelenkosini Ndlovu (28) oselodumo lokuzenza ipholisa yena engesilo. Singazi kumbe ukhona osewake wahlangana laye.

Ngoba kunje nje amaCID eKadoma amdingisa izwe lonke ukuze ahle azigeze emacaleni wonke angabe ewetheswa ikakhulu wona awokuzenza ipholisa. Yeyi madoda, kunzima! Angithi sihlala sisitsho ukuba zinengi indlela zokuphathisana lamapholisa akuleli — hatshi ukuzenza lona wena ungesilo. Kulicala.

Kubikwa uNdlovu ubotshwe ngemva kokunanzelelwa ngelinye lamalunga omanyano kazulu lamapholisa edolobheni leKadoma. Ilunga leli liqhwebe amapholisa akade eseduze lawazisa ukuba undoda lo uyadingwa. Udingwa nje ubalekele ukukhipha icence lakhe ngayizolo kwakhona kwenye yezindawo ezimiswa izimota ngabomthetho (roadblock). Ababekhona bathi kwathunqa uthuli kwabanzima ngalolosuku lindoda ibaleka itshiya imota eyayiyitshayela.

Akukho lapho ongaya khona “tsotsindini,” guqula imikhuba yakho yomona, ubukliwi lobugebengu uphile impilo emsulwa. Abacuphi beCID Kadoma sebezwe udlebe lwaloludaba, balucubungula bavumbulula lakho konke ukuba wake walibotshelwa lelocala koBulawayo walipikela kukanti wabalekela elinye njalo elifanayo esabelweni seMatabeleland North. Lalamuhla lokhe bememezela ukuba mhlawumbe kulalapho angabe walidalela khona ukuze ahle agqibe imilandu yakhe yonke.

Bakwethu, impilo enje inzima, laye lapho akhona simkhuthaza ukuba alayeke axekane lokwephula umthetho.

Ngaphandle kokuzenza ipholisa (impersonation) utholakale elesithupha esingesiso sakhe kunye lecence lomunye umuntu elicitshwacitshiweyo — kakusizi lutho! Kasihlebi muntu silwa lecala.

WhatsApp 0783 185 092 kumbe  – [email protected] / [email protected] / [email protected].                                                  

Share This:

Sponsored Links